Grad Banjaluka na čelu sa gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem uveo je 2023. godine tursku kompaniju „Bin Bin“ i njene električne trotinete na ulice najvećeg grada u Srpskoj bez javnog poziva i bilo kakve prethodne studije.
Ova kompanija je tri godine bila bez konkurencije jer nije postojao akt kojim su ova laka električna vozila uopšte bila pravno normirana niti integrisana u sistem lokalnih saobraćajnih propisa.
Tek u januaru ove godine je usvojen pravilnik o regulisanju saobraćaja gdje se po prvi put uvodi pojam lakih električnih vozila, reguliše njihovo kretanje i parkiranje.
Svojevrsni monopol koji mu je Grad omogućio, „Bin Bin“ je platio sa 46 karti za vožnju čija je godišnja vrijednost oko 33.000 maraka, s tim da u to ulazi i 12 parking mjesta koje im je prvi čovjek Banjaluke dao na javnim parkinzima.
Kome su te karte date nije poznato, jer grad uporno krije sve podatke vezano za saradnju sa „Bin Binom“.
U novom pravilniku se navodi da iznajmljivanje lakih električnih vozila može da vrši samo operater koji sa gradom ima potpisan ugovor o saradnji pod uslovom da ispuni minimalne tehničke, kadrovske i organizacione uslove.

A ti uslovi su, između ostalog, da se napravi aplikacija za korisnike, da operater ima najmanje jedno tehničko lice za održavanje vozila, sistem za kontrolu brzine ograničen na 25 kilometara na sat te 150 tehnički ispravnih vozila.
Sve ovo „Bin Bin“ je tokom svoje tri godine postojanja u Banjaluci uspostavio bez straha od konkurencije.
Do saradnje došlo kada se Banjaluka spremala za ATP turnir u tenisu
Muhamed Mulahmetović direktor preduzeća „Bin Bin BH“ u razgovoru za CAPITAL otkriva da je do saradnje došlo početkom 2023. godine kada se Banjaluka uveliko spremala za ATP turnir u tenisu.
„Iz Grada su nas zvali i tražili da uspostavimo servis jer je u gradu bio ogroman broj ljudi i turista. U roku od 15 dana smo sve organizovali. Bukvalno smo operacije pokrenuli preko noći“, priča on.
Kaže da je tada sa Gradom potpisan ugovor gdje je Grad dao parking mjesta a zauzvrat dobio mjesečne pakete za korištenje trotineta.
„Druge godine smo dogovorili postavljanje nadstrešnica koje smo planirali donirati Gradu. Investirali smo 67.000 KM i to je trebalo biti definisano kroz petogodišnji ugovor kao svojevrsna kompenzacija za korištenje javnih površina. Međutim, ugovor još nismo potpisali“, kaže Mulahmetović.
On ne vidi problem u tome što ih je Grad uveo na ulice bez postojanja propisa, jer kako ocjenjuje, ako nešto nije eksplicitno zabranjeno, onda je to dozvoljeno.
„U mnogim državama gdje radimo postoji problem nedostatka regulative. Mi ćemo primjenjivati sve pozitivne propise i prakse u zemljama gdje one postoje a tamo gdje ih nema gledamo da budemo ruka pomoći zakonodavcima“, rekao je Mulahmetović.
Zaključio je da „Bin Bin“ nema ništa protiv toga da se raspiše javni poziv, ali i dodao da ne vidi nekog ko bi se mimo njih mogao prijaviti.
Inače, nakon što je CAPITAL zatražio dostavljanje podataka vezanih za iznajmljivanje električnih trotineta i bicikala, odnosno ugovore i anekse ugovora koji su zaključeni između Grada Banja Luka i kompanije „Bin Bin BH“, Gradska uprava je odlučila da se brani šutnjom.
Iako smo ispoštovali sve procedure koje propisuje Zakon o slobodi pristupa informacijama nismo ih dobili zbog čega smo pokrenuli sudski spor koji traje do danas i trenutno je na Vrhovnom sudu Republike Srpske.
Bez obzira na to, prošle sedmice smo ih ponovo pozvali na saradnju, ali ignorisanje od strane službe za informisanje je nastavljeno.
Agencija: Prije uvođenja trotineta neophodne analize i procjene
Mišljenje o svemu smo tražili i u Agenciji za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske.
Oni smatraju da je prije uvođenja sistema iznajmljivanja električnih trotineta bilo neophodno sprovesti odgovarajuće stručne analize i procijeniti njihov uticaj na postojeći saobraćajni sistem.
„Takva analiza trebalo je da obuhvati procjenu bezbjednosnih rizika, analizu saobraćajnih tokova, potrebe za dodatnom infrastrukturom, određivanje lokacija za parkiranje i preuzimanje vozila, kao i moguće konfliktne tačke sa pješacima i drugim učesnicima u saobraćaju“, kažu u agenciji.
Dodaju da je tehnički moguće veoma brzo staviti u funkciju novi vid prevoza, ali je znatno teže obezbijediti da on od samog početka bude u potpunosti funkcionalan i bezbjedan.

„Uspostavljanje novog sistema zahtijeva prilagođavanje infrastrukture, definisanje jasnih pravila korišćenja, efikasan nadzor, edukaciju korisnika i kontinuirano praćenje efekata. Upravo iskustva brojnih gradova pokazuju da se uspješni sistemi mikromobilnosti razvijaju postepeno, a ne kroz ad hok rješenja“, zaključuju oni.
Podsjećamo, Republika Srpska je još 2021. godine izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima Republike Srpske prepoznala laka lična električna vozila i uvrstila ih u normativni okvir, prepoznajući sve izraženiju ekspanziju ove kategorije vozila na našim putevima.
Iako je time stvorena dobra osnova za uređenje ove oblasti, praksa pokazuje da i dalje postoje brojni izazovi.
Podaci koje je Agencija za bezbjednost saobraćaja RS dostavila CAPITAL-u govore da je samo prošle godine evidentirano šest teško i 14 lakše povrijeđenih lica na području Republike Srpske.
Primjetno je da dio korisnika ne koristi zaštitne kacige, da se na jednom trotinetu često prevoze dvije osobe, da se vozila koriste na površinama koje nisu namijenjene za kretanje te kategorije vozila, kao i da postojeća infrastruktura nije u dovoljnoj mjeri prilagođena ovom vidu mobilnosti.