U Evropskoj uniji je prošle sedmice došlo do dogovora o tri ključne pozicije, a dogovor pokazuje da će fokus spoljne politike EU biti veći na Ukrajini i istoku Evrope nego na zapadnom Balkanu.
Međutim, to ne znači da zapadni Balkan neće ostati pri vrhu agende, nego znači da će najveći dio resursa EU biti usmjeren na Ukrajinu i na istočno susjedstvo. To je posebno očigledno zbog činjenice da je Kaja Kalas, premijerka Estonije i žestoka kritičarka Moskve, izabrana za prvu osobu EU diplomatije, odnosno zamijenila bi Žozefa Borela, trenutnog visokog predstavnika EU za spoljne poslove i bezbjednost. Značajno je i da će Ursula fon der Lajen, takođe kritičarka Moskve, ali i osoba koja se lično založila za prijem zapadnog Balkana u EU, ukoliko bude potvrđena u Evropskom parlamentu, što je izvjesno, ostati predsjednica Evropske komisije i u sljedećem mandatu i tamo će predstavljati grupaciju konzervativaca.
Jedan od razloga što bi se fokus mogao prebaciti na istočno susjedstvo je i činjenica da se na zapadnom Balkanu reforme sprovode veoma sporo, a u BiH su potpuno stale. Za razliku od BiH, Ukrajina je ispunila većinu preduslova za pokretanje pregovora. Iako stoji činjenica da Ukrajina uživa velike simpatije u EU, niko upućen ne može negirati da predano ispunjavaju sve ono što Brisel traži od njih, čak i kad se radi o osjetljivim pitanjima političkih prava nacionalnih manjina u Ukrajini.
Faris Kočan, politički analitičar iz Slovenije i ekspert za evropske integracije zapadnog Balkana, takođe misli da će fokus nove garniture u EU biti na Ukrajini, ali i na migracijama i Zelenoj agendi.
“U geopolitičkom smislu je sad jako bitno da li će Donald Tramp uspjeti pobijediti, što znači da bi se SAD mogle povući iz Ukrajine, a zauzvrat to znači da će biti potreban snažniji i intenzivniji angažman i EU”, rekao je on za “Nezavisne”. Iako se slaže da će fokus biti na Ukrajini, on misli da će zapadni Balkan ostati na agendi, samim tim što i Ukrajinu i zapadni Balkan veže rusko pitanje.
“Na zapadnom Balkanu Rusija ipak ostavlja bitne tragove, na koje EU neće ostati imuna”, smatra on.
Kočan takođe ističe da je bitan i zaokret EU udesno, s obzirom na rezultate izbora, ali i činjenicu da 60 odsto zemalja EU vode konzervativne i desne stranke.
“Vjerovatno će doći do više okretanja unutar EU, što sigurno nisu dobri signali za zapadni Balkan. Ako gledamo i predizborne kampanje, u fokusu su bili zelena tranzicija, migranti i rat u Ukrajini, kao i pitanje Rusije. U tom smislu zaista postoji mogućnost da će EU više fokusa stavljati na pitanje istočne Evrope, rata u Ukrajini i Rusiju”, smatra on.
Napomene radi, osim Kalasove i Fon der Lajenove, na čelo Evropskog savjeta, najvišeg tijela EU, biće imenovan Antonio Kosta, bivši premijer Portugala i predstavnik socijaldemokratskog bloka u EU, umjesto Belgijanca Šarla Mišela.
Za zapadni Balkan značajno je i to što će Mađarska preuzeti šestomjesečno predsjedavanje Savjetom EU, jednom vrstom gornjeg doma parlamenta EU, a Viktor Orban, mađarski premijer, stavio je do znanja da će proširenje na zapadni Balkan biti u vrhu njihovih prioriteta. Ono što će za mađarsko predsjedavanje biti izazov je nepovjerenje većine drugih članica EU prema njemu i činjenica da je želio da spriječi Fon der Lajenovu da postane predsjednica, pa ostaje da se vidi u kojoj mjeri će uspjeti da realizuje svoje ciljeve.
