Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica pale drugi dan zaredom jer nema napretka u pregovorima demokrata i republikanaca o povećanju državnog zaduživanja. Očekivano, trend se prelio na azijska tržišta gdje su u četvrtak, prenosi Reuters, cijene dionica pale zaronivši u najniže nivoe u dva mjeseca jer se ulagači povlače iz rizičnijih investicija, s obzirom na to da nema pomaka u pregovorima u Washingtonu.
“Još početkom nedjelje ulagači su bili optimistični i očekivali dogovor o zaduživanju. Kako se bližimo krajnjem roku od 1. juna, sve su oprezniji”, objašnjava Angelo Kourkafas iz tvrtke Edward Jones. Agencija Fitch poručila je u srijedu da je stavila SAD na promatranje zbog mogućeg smanjenja kreditnog rejtinga s obzirom na moguće poremećaje u finansiranju saveznih službi.
Plate i penzije
Pregovarači američkog predsjednika Joe Bidena i republikanskog predsjednika Zastupničkog doma Kevina McCarthyja u srijedu su se opet sastali u Bijeloj kući kako bi pokušali zaključiti sporazum o podizanju granice američkog duga u iznosu od 31,400 milijardi dolara i izbjeći situaciju u kojoj vlada ne bi mogla ispunjavati ugovorne obveze kad je riječ o platama, penzijama ili naknadama svojim povjeriocima.
Nije pomoglo ni što je Biden skratio boravak u Aziji i nije otišao u posjetu Papui Novoj Gvineji, što je imalo negativan efekt na američki globalni uticaj. Narodna Republika Kina u izvještajima na engleskom već danima ismijava stanje američkih finansija, upozoravajući da takva država ne smije biti garant globalne valute. Kriza će, kako god se razriješila, imati negativan uticaj ne status dolara kao preferiranog sredstava međunarodne trgovine.
Ministrica finansija Janet Yellen ponovo je u srijedu podsjetila da je hitno da demokrati i republikanci pronađu proračunski kompromis kako bi Kongres mogao glasati za povećanje gornje granice javnog duga. Ministarstvo finansija je upozorilo da savezna vlada možda već 1. juna neće moći podmiriti sve svoje račune, a trebaće nekoliko dana da se u podijeljenom Kongresu usvoji zakon.
Ministrica Yellen navodi da je u pitanju organizacija “platnog sistema (koji) je uspostavljen kako bi se plaćali računi” vlade, “a ne da odlučuje koje će račune platiti ili ne”. Bez dogovora “mi ćemo propustiti neke svoje obveze i to nije prihvatljivo”, zaključila je.
Primjetno usporavanje
Riječ je o megakrizi koja bi imala ozbiljne posljedice na američku unutarnju političku scenu te na finansijska tržišta, odakle bi se prelila na globalni nivo. Da, podsjeća na 2008. godinu, a situaciju čini gorim spoznaja da je Njemačka upala u recesiju, plitku, ali recesiju, dok su se aktivnosti u američkoj ekonomiji u prvom ovogodišnjem tromjesečju primjetnije usporile. BDP je porastao po anualiziranoj stopi 1,1 posto, dok je u četvrtom tromjesečju 2022. godine rastao 2,6 posto.
The Wall Street Journal podsjeća da se 2011. godine SAD našao u sličnoj situaciji, član osoblja njujorškog Feda rekao je funkcionerima središnje banke da sudionici na tržištu “nisu bili u mogućnosti doći do dobro koordiniranog, učinkovitog pristupa” rješavanju potencijalnog neispunjavanja obveza. Sada je situacija nešto bolja, piše američki dnevnik, jer je središte američkog financijskog života pokrenulo mjere iz novog priručnika za krajnje situacije.
“Primarni cilj industrije: održati funkcioniranje finansijskih tržišta. Mnogi se boje svega, od kompjuterskih kvarova do kaskadne panike ako SAD propusti isplate po državnim obveznicama koje su temelj trgovanja i obično se smatraju praktički jednako sigurnima kao i gotovo novac. Priručnik govori da bi sada ulagači mogli nastaviti trgovati svim američkim državnim obveznicama, čak i onima dospjelih kamata ili glavnice. Haos i zbrka bi se držali pod kontrolom nizom konferencijskih poziva, svaki s dnevnim redom koji je već organizovala trgovačka grupa Udruge industrije vrijednosnih papira i finansijskih tržišta.”
Pad cijena imovine
Takve su vijesti važne i potrebne jer bi američki problemi sa servisiranjem državnog duga izazvali “vrlo ozbiljne posljedice” u domaćem, ali i svjetskoj ekonomiji, uključujući vjerojatno i više troškove zajma, upozorio je Međunarodni monetarni fond (MMF) 12. maja. Upadanje SAD-a u recesiju jedan je od scenarija.
MMF je u aprilu procijenio da će svjetska ekonomija ove godine porasti za 2,8 posto, ali je naglasio da bi dublja previranja na finansijskim tržištima, obilježena oštrim padom cijena imovine i smanjenim bankovnim kreditiranjem, mogla zakočiti rast aktivnosti na samo jedan posto. Jedna od posljedica američkih problema s plaćanjem i šire nestabilnosti u svjetskoj ekonomiji moglo bi biti podizanje kamatnih stopa, što bi dodatno usporilo privredu.
Neki analitičari su predložili da Ministarstvo finansija zaobiđe krizu kovanjem platinastog novčića vrijednog više milijardi dolara i njegovim stavljanjem na vladin račun, što je ideja koju mnogi smatraju neobičnim trikom. Drugi tvrde da gornja granica duga sama po sebi krši Ustav SAD-a. Ali, ako bi se Bidenova administracija pozvala na taj argument, koji uključuje 14. amandman, uslijedilo bi pravno osporavanje.
