Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH nastavlja da obara sve rekorde kada su u pitanju sredstva prikupljena po osnovu indirektnih poreza, a samo u avgustu ove godine na račune se slilo 979 miliona KM, što je apsolutno najveći iznos prihoda u jednom mjesecu od kada Uprava postoji.
Slatki poreski kajmak, koji UIO nakon toga prosljeđuje entitetima i Brčko distriktu, prikupljen je prije svega zahvaljujući enormnoj inflaciji i drastičnim poskupljenjima, a od svega toga, tvrde ekonomisti, najviše koristi ima država, a ne građani i privreda, jer se nadležni zasad nisu potrudili da dio rekordnih prihoda na neki način vrate odakle su i došli, a to su džepovi poreskih obveznika.
Koliko je poreska 2023. godina bila dobra, govori podatak da je UIO BiH zaključno sa avgustom po osnovu indirektnih poreza prikupio 6,931 milijardu KM, što je u odnosu na isti period 2022. godine povećanje za 495 miliona KM.
“UIO je u periodu januar – avgust 2023. godine privredi vratio milijardu i 454 miliona KM povrata PDV-a, tako da su neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u periodu januar – avgust 2023. godine, a to su država, entiteti i Brčko distrikt, iznosili pet milijardi i 477 miliona KM i veći su za 407 miliona KM u odnosu na prihode koje su sa jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2022. godine”, kažu zvanični podaci.
Istovremeno, za finansiranje državnih institucija raspoređeno je 679 miliona KM.
“Ostatak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza: Federacija BiH sa jedinstvenog računa dobila je dvije milijarde 982 miliona KM, Republika Srpska milijardu i 614 miliona KM i Brčko distrikt 165 miliona KM”, saopšteno je iz UIO.
Kada se država nađe u situaciji da ima višak prihoda, logičan slijed bi bio da se to na neke načine vrati građanstvu i privredi. Međutim, dosadašnja praksa rijetko je završavala na taj način, a novac je išao za druge potrebe.
“Rezimirajući dosadašnje djelovanje, vjerovatno da će usljed pritisaka u javnom sektoru ovaj novac, dakle višak sredstava, biti utrošen kako bi se pojačao, proširio administrativno-birokratski aparat na nivou BiH, entiteta, kantona, slično. I bojim se da će taj novac, evo vidjeli smo i prošlu godinu, biti utrošen upravo u tu svrhu, a to su tekuća budžetska potrošnja, otplata kredita i sa druge strane poboljšanje uslova rada u javnom sektoru”, kaže za “Nezavisne novine” ekonomista Admir Čavalić.
Prema njegovim riječima, nesumnjivo je da je povećanje prihoda od indirektnih poreza uslijedilo zbog povećanja potrošnje, a koja je posljedica inflacije i poskupljenja finalnih usluga.
Međutim, u generalnom smislu, Čavalić smatra da je veliki problem za BiH što se ovdje u velikoj mjeri izgubio koncept poreskog obveznika. On čak ide do toga da to u BiH nikada nije postojalo u pravom smislu, što sa sobom vuče dugogodišnje društvene posljedice.
“Poreski obveznik je možda čak i bitniji od glasača u društvenom smislu, jer je to osoba koja ima određeni udjel u društvu, državi, jer ona taj udjel predstavlja kroz fiskalna davanja. Mislim da se taj koncept apsolutno izgubio, građani u tom smislu ne osjećaju budžet kao svoj, on je odrođen od građana, odnosno od naroda, i posljedica svega toga je da imamo više te sive ekonomije, gdje građani više ne vjeruju državi u smislu da će riješiti te njihove probleme, pa ne vide smisao uplate prihoda”, naglašava Čavalić za “Nezavisne novine”.
Da prostora za podršku privredi i stanovništvu ima, ali ne i želje da se pomogne, saglasni su i iz poslovne zajednice.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH, podsjeća da privrednici već godinama traže da se smanje doprinosi i porezi na plate radnika, kako bi se otvorio prostor za povećanje tih plata, a na taj način bi se, kako kaže, moglo više trošiti, a i porezi bi se onda prikupljali u još većem iznosu.
“Na taj način bi se pokrenuo taj lanac. Međutim, već je prošlo šest ili sedam godina od kada je bio izrađen prijedlog zakona, ali nikada nije bio na parlamentu, nova vlada ga je povukla. Iskren da budem, nisam preveliki optimista da će nadležni riješiti bilo šta kada su u pitanju nameti, prije svega za radnike, jer ukoliko vi morate na 1.000 KM čak 700 KM izdvojiti za doprinose, onda to uzimate direktno od radnika”, ističe Smailbegović.
Isto tako, on smatra da bi trebalo smanjiti i izdvajanje za zdravstvo.
“Danas je to na nivou 1,5 odsto, a to treba smanjiti najmanje za 0,5 odsto, čisto da ima ukoliko neki radnik izgubi posao. Ostalo, gubi smisao”, rekao je Smailbegović.
