‘Ako su preživjeli ovoliko…’
Analizom DNK ovih virusa, istraživači žele bolje razumjeti kako se virusi prilagođavaju klimatskim promjenama
Istraživači su otkrili skoro 1.700 drevnih tipova virusa skrivenih u glacijskom ledu Himalaja. Ovi virusi, od kojih je tri četvrtine ranije bilo nepoznato nauci, otkriveni su zahvaljujući ostacima virusne DNK zamrznute u ledenim jezgrama uzetim iz glečera Gulija na tibetanskoj visoravni, navodi se u novom radu u časopisu Nature Geoscience.
Analizom DNK ovih virusa, istraživači žele bolje razumjeti kako se virusi prilagođavaju klimatskim promjenama.
– Prije ovog rada, ostalo je uglavnom neistraženo kako su virusi povezani s velikim promjenama u klimi na Zemlji, kaže jedan od autora studije, ZhiPing Zgong , naučni saradnik sa Državnog univerziteta Ohajo.
– Led sa glečera je tako dragocjen, a često nemamo velike količine materijala potrebnog za istraživanje virusa i mikroba, dodaje.
List navodi da su virusi došli iz devet vremenskih perioda koji obuhvataju tri ciklusa hladno-toplo u proteklih 41.000 godina.
Glečer Gulija, iz čijeg jezgra su uzeti uzorci leda, nalazi se na Himalajima u severozapadnom Tibetu, na skoro šest i po kilometara nadmorske visine.
Drevni virusi zamrznuti u permafrostu otkriveni su na drugim lokacijama širom svijeta, uključujući Sibir. Zbog toga postoji bojazan da bi neki od ovih virusa mogli zaraziti ljude dok se permafrost i glečeri širom svijeta tope zbog klimatskih promjena.
– Ako virusi amebe mogu preživjeti tako dugo u permafrostu, to sugerira da bi oni virusi koji inficiraju ljude ili životinje mogli ostati zarazni pod istim uvjetima, rekao je za Newsweek Jean-Michel Claverie , profesor na Univerzitetu Aix-Marseille u Francuskoj .
Na sreću, ovi drevni virusi su vjerovatno zarazili bakterije, a ne ljude ili životinje.
Prema pisanju lista, ovo otkriće otkriva ključne detalje o tome kako su se ovi drevni virusi prilagodili i evoluirali uz značajne promjene klime. Jedna od virusnih zajednica koju su pronašli u ledenim jezgrama datirana je od prije oko 11.500 godina kada se klima prelazila iz hladne posljednje glacijalne faze u topliju epohu holocena u kojoj trenutno živimo.
Jutarnji.hr
