„Ovo je urbicid!“, „Imamo ogroman problem s parkingom“, „Dovodite nas u situaciju da se svi trebamo iseliti“ – poruke su koje su obilježile javnu raspravu o planiranoj izgradnji šest stambeno-poslovnih zgrada u centru Banjaluke.
U sali Gradske uprave večeras se čula oštra kritika planirane gradnje, ali i drugačiji stavovi. Dok su jedni upozoravali da postojeće ulice i komunalna infrastruktura teško mogu podnijeti nove stanare, drugi su poručili da se grad mora razvijati i da su novi stanovi potrebni.
U središtu rasprave bile su izmjene dijela Regulacionog plana „Centar-Zapad“, kojima je na prostoru od 2,1 hektar predviđena izgradnja šest objekata spratnosti do osam spratova. Planirana bruto građevinska površina iznosi 40.368 kvadratnih metara, od čega je 33.800 kvadrata namijenjeno stanovanju.
„Slab je pritisak vode, a šta će biti sa grijanjem?“
Duška Višekruna, vlasnica kuće u Ulici Ive Andrića, poručila je da građani nisu protiv investicija, ali da se gradnja ne smije planirati bez rješavanja postojećih problema.
– Ako nam regulacionim planom otežavate život, naravno da ćemo se pobuniti! Naš najveći problem je saobraćajnica, koja nema dovoljan kapacitet da odgovori na potrebe stanovnika – rekla je Višekruna.
Ukazala je i na slab pritisak vode, pitajući kako će postojeći sistem funkcionisati kada se broj stanovnika poveća.
– Nismo protiv izgradnje, jer ako nema investicija, nema ni razvoja. Svi smo za urbanizaciju, ali na stručan način. Dolaze nove investicije i veći broj stanara, a problemi nas koji tu živimo i radimo još nisu riješeni – poručila je ona.
Kako piše Srpskainfo, stanari Ulice Mihajla Pupina upozorili su na nedostatak parkinga, opterećenje kanalizacione i elektroenergetske mreže te gubitak zelenih površina.
– Imamo ogroman problem s parkingom. Šta ćemo raditi kada u naselje dođe još stotinu automobila? Hoćemo li se parkirati jedni na druge? – upitala je jedna od građanki.
„Kada skroz iskasapite grad, donijećete novi urbanistički plan“
Rasprava se ubrzo proširila i na pitanje dugoročnog urbanističkog razvoja Banjaluke. Jedan od učesnika kritikovao je pozivanje na Urbanistički plan iz 1975. godine i upozorio da se posljedice nove gradnje ne mogu posmatrati odvojeno od saobraćaja i kvaliteta života.
– Kada skroz iskasapite grad, donijećete novi urbanistički plan. Kada postavite nove zgrade, kada dođe 300 novih automobila i kada zaustavite ovo malo strujanja vazduha, biće više bronhitisa i astme – rekao je on.
Uslijedilo je i pitanje da li saglasnosti nadležnih institucija zaista znače da postojeća infrastruktura može podnijeti dodatno opterećenje.
– Ovo je urbicid! Ne vodite računa o interesima građana, nego o interesima tajkuna. Ko su investitori? – upitao je učesnik rasprave.
Ipak, nisu svi bili protiv planirane gradnje. Jedan od prisutnih, koji je i sam investitor i vlasnik objekta u Ulici Ive Andrića, poručio je da nove zgrade ne treba unaprijed odbacivati.
– Ja sam za gradnju. Kako mislite da neko drugi obezbijedi stambeno pitanje ako se ne gradi? I neka tuđa djeca hoće da dođu u grad – rekao je on.
Šta su odgovorili predstavnici Grada?
Predstavnici nadležnog odjeljenja naveli su da je parking za nove objekte planiran unutar građevinskih parcela, dok je predviđen i drvored uz javnu saobraćajnicu. Investitori bi, prema planu, morali ozeleniti najmanje 20 odsto površine građevinskih parcela.
Kada je riječ o vodovodnoj, kanalizacionoj i elektroenergetskoj mreži, objašnjeno je da će biti urađene dodatne analize, nakon kojih će nadležne institucije utvrditi eventualne potrebne mjere. Navedeno je i da su nadležne institucije već dale saglasnost na plan.
Vuk Višekruna, v.d. načelnika Odjeljenja za prostorno uređenje, rekao je da se planirana gradnja neće realizovati odjednom, niti će nove zgrade osvanuti preko noći.
Ipak, objašnjenja nisu otklonila glavne nedoumice građana: da li će ulice moći podnijeti veći saobraćaj, hoće li biti dovoljno parkinga i da li će komunalna infrastruktura odgovoriti na potrebe novih stanara.
Tako je javna rasprava završena bez saglasnosti o tome kako bi ovaj dio Banjaluke trebalo da izgleda u budućnosti. Dok jedni insistiraju na novim stanovima i investicijama, drugi traže da se prije gradnje odgovori na pitanje koje ih najviše brine – ko će snositi posljedice ako postojeća infrastruktura ne bude mogla da izdrži dodatno opterećenje.
BL portal
