7. Septembra 2026.

Identifikovani genetski markeri povezani sa “velikih pet” crta ličnosti

Studija je, u zavisnosti od osobine koja je analizirana, obuhvatila između 611.000 i više od milion ljudi iz 46 različitih grupa.

Istraživači su uspeli da mapiraju uticaj genetike na ličnost i način na koji ona utiče na izbore koje ljudi donose tokom života.

Na primer, ljudi koji su bili otvoreniji za nova iskustva češće su tokom srednjeg životnog doba živeli u gradovima, dok su osobe sa izraženijim neuroticizmom češće živele u predgrađima.

Iako genetika može da predvidi samo mali deo karakteristika ličnosti, njen uticaj se proteže na brojne aspekte života, uključujući izbor karijere, bliskost sa drugim ljudima i fizičko zdravlje. Studija je pokazala da su savesnije osobe manje sklone zloupotrebi psihoaktivnih supstanci, ređe završavaju u bolnici i zdravije stare.

Istraživanje je takođe utvrdilo genetsku povezanost između osobina iz modela „velikih pet“ i određenih mentalnih poremećaja, kao što su depresija, anksioznost, bipolarni poremećaj, šizofrenija, poremećaj pažnje sa hiperaktivnošću (ADHD), poremećaj iz spektra autizma, granični poremećaj ličnosti, anoreksija nervoza i opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP).

Osobe sa genetskom predispozicijom ka neuroticizmu imale su povećan rizik od svih navedenih poremećaja, naročito takozvanih internalizovanih poremećaja, poput anksioznosti, depresije i anoreksije.

Savesnost je bila povezana sa manjim rizikom od neurorazvojnih poremećaja, ali i većim rizikom od kompulzivnih poremećaja, kao što je OKP.

S druge strane, ekstraverzija je bila povezana sa manjim rizikom od internalizovanih poremećaja, ali i većim rizikom od neurorazvojnih poremećaja, kao što su poremećaj iz spektra autizma i ADHD.

„Čini se da je ličnost važna u gotovo svakoj oblasti koju posmatrate. Nadamo se da će ova studija podstaći mnoge druge naučnike da osobine ličnosti uključe u svoja istraživanja“, izjavio je vodeći autor studije Ted Švaba.

„Na primer, genetske varijante povezane sa neuroticizmom ukazuju na više vremena provedenog u bolnici, što je važno za lekare i istraživače u oblasti zdravlja. S druge strane, varijante povezane sa otvorenošću za nova iskustva povezane su sa prihodima i promenom poslova, što je važno za istraživače koji proučavaju profesionalni razvoj“, istakao je Švaba.

Izvor: rts

Podijeli vijest na: