Sve je više i političara iz FBiH koji smatraju da bi strane sudije trebalo da istupe iz Ustavnog suda BiH.
U ovoj pravosudnoj instituciji, podsjetimo, sjede sudije iz Albanije, Njemačke i Švajcarske, a sve ukazuje na to da je takvo stanje postalo neprihvatljivo i nekolicini visokih političkih funkcionera u FBiH.
Posljednja u tom nizu je predsjednica FBiH Lidija Bradara, koja je izjavila da su strane sudije u Ustavnom sudu BiH nepotrebne i da je krajnje vrijeme da se prestane sa ovom praksom.
Prethodno je, podsjetimo, i predsjednik Naše stranke Edin Forto iznio stav da, ukoliko BiH ulazi u EU, onda nema potrebe za stranim sudijama u Ustavnom sudu, kao ni za bilo kakvim stranim intervencionizmom u BiH.
Stav političkih zvaničnika iz Srpske jasan je već godinama – stranim sudijama nije mjesto u Ustavnom sudu BiH.
Takav stav ponovio je i Milan Petković, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koji poručuje da bi 2024. definitivno trebalo da bude godina odlaska stranih sudija iz Ustavnog suda BiH.
“Ovo je krajnja godina kada strane sudije treba da odu iz Ustavnog suda BiH, kako bi BiH mogla krenuti naprijed, jer je to sada glavni kamen spoticanja u odnosima u BiH. Ukoliko se to ne desi, BiH će se naći u još većoj krizi i problemima”, rekao je za “Nezavisne novine” Petković.
Petković, koji je i advokat, naglašava da su toga sada postali svjesni i bošnjački političari.
“Ustavni sud BiH mora da funkcioniše bez stranih sudija. Nije u skladu sa principima demokratije da imamo strane sudije u jednom najvišem političkom, ali i sudskom tijelu kao što je Ustavni sud, tako da sa time moramo završiti što prije”, kazao je Petković.
I novinar Uroš Vukić kaže da su strane sudije odavno trebale napustiti Ustavni sud BiH. Možda su, ocjenjuje Vukić, nakon završetka rata bile i potrebne, ali danas su samo uzrok problema, nikako rješenja.
“I sam Ustav BiH na neki način je predvidio da njihov mandat traje pet godina, jer u jednom od članova kaže da Parlamentarna skupština nakon tog roka može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava”, poručuje Vukić.
Prema njegovim riječima, BiH je protektorat, i ukoliko želi da opstane, mora se riješiti stranaca, ne samo u Ustavnom sudu, već i OHR-a, i uticaja ambasadora koji samo u BiH mogu raditi to što rade.
“Ako neko misli da će im ti stranci napraviti državu, u zabludi su, takve tvorevine nigdje u svijetu nisu izdržale test vremena, pa neće ni u BiH. BiH mora biti rezultat unutrašnjeg dogovora, i to je jedini način njenog opstanka, sve ostalo je privremeno”, naglašava Vukić.
Inače, Bradara je izjavila da je važno raspravljati o zakonu o Ustavnom sudu, na kojem insistira predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
“Ako nismo u stanju preuzeti odgovornost za sve procese u ovoj zemlji, kako možemo pričati i nadati se ikakvim novim integracijama i napretku poput EU puta”, kazala je Bradara za “Oslobođenje”.
Nešto ranije, Forto je rekao da se pitanje stranih sudija u Ustavnom sudu BiH može riješiti izmjenom Ustava BiH, ukoliko se partneri u vlasti na nivou BiH dogovore. On je, međutim, naveo da ovo nije najbolji trenutak da se Ustav BiH mijenja u smislu prestanka mandata stranih sudija.
“Pitanje stranih sudija je pitanje Ustava BiH. Izmjenama Ustava mogu se redefinisati ili ukloniti strane sudije, ako je to dogovor”, rekao je Forto.
Podsjetimo, nakon što je u penziju nedavno otišao sudija Zlatko Knežević, u ovom sudu ostalo je tek šest od devet sudija – dvoje bošnjačkih, jedan hrvatski i troje stranih sudija, iz Albanije, Njemačke i Švajcarske.
Time je, prema riječima stručnjaka, ova pravosudna institucija de fakto prestala da postoji, pošto ovdje nije ispunjena konstitutivnost naroda kao osnov opstanka.
Kadrovska (ne)popunjenost ovog suda je, međutim, toliko problematična da bi se za dvije godine mogao dogoditi novi zaplet, pošto bi tada, ne dođe li u međuvremenu do dogovora u FBiH, mogao ostati bez ijednog domaćeg sudije.
