Pored Centralne izborne komisije (CIK) koja, zbog Izbornog zakona koji je nametno Kristijan Šmit, a kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, treba više od 100 miliona KM u naredne tri godine, javila se i Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA), kojoj treba gotovo tri miliona KM.
Iz Odluke o odobravanju sredstava iz tekuće budžetske rezerve IDDEEA, koja je u procesu konsultacija, a koja bi se uskoro mogla naći na sjednici Savjeta ministara BiH vidljivo je da će biti neophodno jačati sistem biometrije, za šta je potrebno 1,6 miliona KM.
“Nabavka sigurnosne opreme i nabavka telekomunikacionih sistema, opreme preko koje će se vršiti prenos podataka između Agencije, Centralne izborne komisije i biračkih mjesta u iznosu od 1.271.289 KM”, navodi se u odluci.
Podsjećanja radi, CIK je već zbog uvođenja novih tehnologija izašao sa projekcijom budžeta prema kojoj će im trebati gotovo 140 miliona KM u naredne tri godine.
Za razliku od nivoa BiH, koji priprema izbore po nametnutom Izbornom zakonu BiH, Republika Srpska ide u pravcu usvajanja svog izbornog zakona Republike Srpske, po kojem će sprovesti izbore. Ako je suditi po ranijim najavama, Republika Srpska neće izdvajati novac koji traže CIK i IDDEEA i neće dozvoliti CIK-u da na dan izbora bude u Republici Srpskoj.
Izborni zakon Republike Srpske biće usvojen na sjednici u četvrtak, i kako stvari sada stoje, za njega neće glasati opozicione politike partije u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
“Sve će biti u Republičkoj izbornoj komisiji. Republika Srpska je po Dejtonu jedna izborna jedinica. Ustavni osnov postoji pošto je u Ustavu BiH i Ustavu Republike Srpske definisano da predsjednika, poslanike, odbornike, gradonačelnike i načelnike bira RIK i oni provode te izbore”, rekao je Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, dodajući da, kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH, to nije mijenjano, kako je rekao, da neko ne bi sporio po pitanju Ustava.
Što se tiče sprovođenja izbora u Bosni i Hercegovini, odnosno ko će ih i na kojoj teritoriji sprovoditi, nije baš najjasnije, a to se na određen način upitao i Nermin Nikšić, lider SDP-a i premijer Federacije BIH, navodeći: “Kako ćemo provesti odluke, evo recimo, visokog predstavnika?”
“Ne možemo govoriti o pravnom sistemu. On u uređenim državama podrazumijeva da imate sredstvo prinude za provođenje zakona. Što je to sredstvo prinude s kojim bismo mogli provesti zakone na području Republike Srpske? Ne mislim da to doprinosi stabilizaciji, dogovoranju i iskoracima. To dodatno usložnjava, pravi podjele i na kraju može dovesti do situacije niko ni sa kim. Učiniću sve da ne dođe do toga”, rekao je Nikšić.
Jedno od pitanja je i kako će se opozicija u Republici Srpskoj odnositi prema predstojećim izborima, odnosno da li će ih bojkotovati ili će ipak izaći na njih, a ono što je sigurno jeste da neće podržati izborni zakon Republike Srpske.
“Što se tiče izbornog zakona, mi ga nećemo podržati i pozivam ih da ga stave van dnevnog reda. Ako nastave s tim, ova politika vodi ka tome da ozbiljno bude ugrožena ustavno-pravna pozicija Republike Srpske i dalja izolacija”, rekao je Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
I u SDS-u kažu da, ukoliko izborni zakon Republike Srpske bude kao u nacrtu, da ga neće podržati, ali da još nemaju informacije kako taj zakon izgleda.
“Ukoliko on bude identičan kao na prošloj sjednici, on neće biti prihvatljiv za nas”, rekao je Vukota Govedarica, predsjednik Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
