Iako je poljoprivreda u EU od njenog osnivanja do danas uvijek bila osjetljivo socijalno pitanje na koje je odlazila većina evropskog budžeta, u svjetlu novih geopolitičkih dešavanja ona dobija na novoj važnosti.
Hrana i poljoprivreda se sada smatraju komponentama kritične infrastrukture, ranjivim na sajber napade, sabotaže ili geopolitičke poremećaje. Zajednička poljoprivredna politika EU sada uključuje mjere koje odražavaju ovu širu stratešku perspektivu, kao što su finansiranje održivih praksi, ruralni razvoj i klimatsko prilagođavanje.
Osim toga, fokus na zdravu, kvalitetnu proizvodnju hrane povezuje poljoprivredu sa politikom javnog zdravstva.
Grupa novinara iz BiH je u organizaciji Direkcije za Evropske integracije BiH i Ministarstva za spoljne i evropske poslove Hrvatske posjetila Ministarstvo poljoprivrede Hrvatske u Zagrebu gdje su dobili informacije o iskustvima Hrvatske tokom pregovaranja za ulazak u EU i tokom članstva kada je u pitanju ova oblast.
Anita Sever Koren, direktorica Uprave za poljoprivrednu politiku i međunarodnu saradnju u Ministarstvu poljoprivrede Hrvatske, ih je informisala da je Hrvatska u budžetskom periodu od 2023 do 2027 za poljoprivredu iz EU dobila 3,8 milijardi evra. Ona kaže da je tokom pregovora poglavlje poljoprivrede bilo jedno od najtežih pregovaračkih poglavlja.
“Ne samo zbog toga što se radi o osjetljivom području pa su onda i tenzije veće nego i zato što se radi o velikom broju pravila koja zemlja u pretpristupnom procesu mora preuzeti primjenjivati i za njih pripremiti svoje poljoprivrednike”, istakla je.
Ona kaže da je tokom cijelog procesa malo bilo pregovaranja jer se većinom usvajalo ono što su pravila EU a ono gdje je bilo pregovaranja bilo je u vezi sa veterinarstvom i veterinarskom politikom odnosno u vezi sa rokovima od kada će se početi primenjivati pojedine mjere.
Na pitanje kako će poljoprivrednici BiH moći zaštititi svoju proizvodnju od evropske konkurencije, Sever Korenova je istakla da je ta oblast regulisana zajedničkom poljoprivrednom politikom, i navela primjer kako to funkcioniše u Hrvatskoj.
“Poljoprivreda funkcionira na zajedničkom tržištu i nije moguće poljoprivrednu proizvodnju štititi ili ne pustiti nekoga na tržište. Zato postoji druga mogućnost a to je da se poljoprivrednicima pomogne kroz sredstva potpore koja u najvećem dijelu dolaze iz budžeta EU i koja služe da ih se kompenzira u onom dijelu gdje nisu bili dovoljno konkurentni”, naglasila je ona.
Za Hrvatsku je, kako ističe, najosetljiviji dio bio reformisanje sistema subvencija.
“Bilo je teško objasniti poljoprivrednicima zašto se mora ići u promjene načina subvencioniranja koje je postojalo ranije”, dodala je.
Zato je njena preporuka Bosni i Hercegovini da se što prije krene u zakonska rješenja i formiranje institucija koje će postaviti temelj poljoprivredne politike da se prilagodi evropskim uslovima na vrijeme, kao i da se uspostavi sistem pouzdane statistike i prikupljanja podataka.
Naši sagovornici su nam objasnili da je EU velika prilika za svaki segment društva i da to primjer Hrvatske pokazuje, ali da je važno pripremiti se na vrijeme i odgovorno provesti proces priprema dovođenjem najstručnijih kadrova na sve ključne pozicije u procesu pregovaranja kako bi se zemlja pripremila na velike tržišne pritiske koji će uslijediti primanjem u punopravno članstvo. Objasnili su da EU na raspolaganje stavlja velika sredstva, stručnu, tehničku i svaku drugu pomoć ali da je ključno da sama zemlja kandidat razvije mjere, učvrsti institucije i provede procedure kako bi sve ove prednosti mogla iskoristiti na najbolji mogući način.
