Hrvatska je u prvih deset godina članstva u EU imala na raspolaganju oko 25 milijardi evra iz različitih fondova za reforme i razvoj što je pomoglo da razvije svoje institucije, privredu i podigne životni standard.
Grupa novinara BiH, u organizaciji Direkcije za evropske integracije BiH i Ministarstva za spoljne i evropske poslove Hrvatske, nalazi se u studijskoj posjeti Hrvatskoj, s ciljem da se BiH pokaže hrvatsko iskustvo tokom pregovaranja za članstvo u EU, kao i iskustva tokom članstva.
Svi sagovornici se slažu da je Hrvatska u velikoj mjeri profitirala od članstva, ali isto tako ističu i da postoje i izazovi koje još uvijek treba riješiti.
Kako je rekao Jakša Puljiz, načelnik Odjeljenja za evropske politike Instituta za razvoj i međunarodne odnose, Hrvatska je provela veliki dio reformi koje su dogovorene tokom procesa pristupanja i usvojila evropske norme, što se najviše odrazilo na osjetno povećanje životnog standarda.
“U prvom desetljeću članstva Hrvatska je uistinu ostvarila veliki gospodarski Napredak. I on se u dobroj mjeri prenio na životni standard građana. Plaće su narasle više nego dvostruko od ulaska od Evropsku uniju i to je rezultat koji izravno možemo povezati sa gospodarskim rastom”, rekao je on.
Dodao je da je Hrvatska dosegla 75 odsto prosjeka bruto domaćeg proizvoda EU usklađeno s ukupnom kupovnom moći, ali je i dodao da to nije bilo dovoljno da se zaustavi veliko iseljavanje iz Hrvatske u zemlje s višim životnim standardom. Istakao je i da bi naredne reforme trebalo usmjeriti na povećanje životnog standarda.
“Najveći izazov u tom smislu će biti dalje provođenje reformi u planu za oporavak a u idućim godinama ćemo tek moći spoznati koliko su te reforme uistinu bile uspješne”, smatra on.
Kao jedan od najvećih izazova koji čeka hrvatsku narednih godina, prema njemu, je moguće smanjenje finansiranja iz Brisela za Hrvatsku u narednom budžetskom periodu iza 2028. godine. Naime, kako se životni standard građana povećava a država privredno jača, očekuje se da zemlja više uplaćuje u zajednički evropski budžet za one zemlje koje ulaze nakon nje i kojima treba pomoći da se približe evropskom prosjeku.
Dubravka Kobaš Lučić, načelnica Sektora Uprave za Evropu u Komitetu stalnih predstavnika u EU, pri Ministarstvu spoljnih i evropskih poslova Hrvatske, je rekla da je Hrvatska tokom pregovora ostvarila potpunu transformaciju društva u svakom mogućem smislu. Osim 25 milijardi evra koje je na raspolaganje dobila Hrvatska ona smatra da je najveća korist hrvatskog članstva u EU što je zemlja dio kluba najviših i najrazvijenijih vrijednosti.
“Vi tu imate priliku odlučivati o politikama i propisima koji utiču na pola milijarde ljudi”, rekla nam je ona.
Tokom pregovora, Hrvatska je imala nekoliko velikih izazova, a najveći izazov su, kako je rekla, bila područja pravosuđa i temeljnih prava.
“Za Hrvatsku je i poglavlje osam tržišno natjecanje bilo izazovno jer je podrazumijevalo restrukturiranje velikih kompanija u teškoćama poput željezara i brodogradilišta. Također i zaštita okoliša je bila veliki izazov zbog visokih standarda koje morate preuzeti. Međutim u svemu tome niste sami, EU značajno pomaže vaše reforme da biste te standarde ostvarili”, rekla je ona.
Zoran Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade Hrvatske, novinarima je objasnio kako je Hrvatska uspjela biti najuspješnija zemlja EU u povlačenju sredstava iz Plana oporavka i jačanja otpornosti. Prema njegovim riječima, ključno je bilo napraviti pozitivnu motivaciju među institucijama da na vrijeme usvajaju i mijenjaju zakone, koordinišu mjere i na taj način omogućavaju premijeru i njegovom timu da se u Briselu izbore za povoljnije uslove i isplatu dogovrenih sredstava.
Kada se kombinuju sredstva koja je Hrvatska dobila za narednu budžetski period, plana za oporavak i drugih izvora, Hrvatska u narednih nekoliko godina može računati na gotovo 25 milijardi evra.
Napomene radi, svaka zemlja članica uplaćuje dio novca u zajednički budžet u skladu s svojom privrednom moći. U zavisnosti od toga kako uspije ubijediti Evropsku komisiju o reformama koje želi provesti, predložiti i provesti evropske projekte i politike, zemlji se dodjeljuje dio iz ukupnog budžeta. Kao pravilo, bogate zemlje više uplaćuju, dok siromašnije zemlje više dobijaju. Hrvatska je prošle godine, naprimjer, u zajednički budžet uplatila 706 miliona evra, a dobila oko tri milijarde, što je neto “dobitak” od oko 2,3 milijarde evra.
