Hrvatska je u posljednjih šest godina ostvarila značajan napredak u borbi protiv ilegalne trgovine duvanskim proizvodima, što je čini pozitivnim primjerom u širem regionalnom kontekstu, a iskustvo susjedne zemlje jasno pokazuje da se mjerljivi i održivi rezultati mogu postići i u BiH.
Prema istraživanju agencije IPSOS iz novembra 2025. godine, ukupna potrošnja neoporezovanih duvanskih proizvoda u Hrvatskoj pala je na 9,4 odsto, što predstavlja smanjenje od čak 51,5 odsto u odnosu na 2019. godinu.
Pozitivan trend kontinuiranog pada ilegalnog tržišta bilježi se već nekoliko godina. Posebno se izdvaja segment neoporezovanog rezanog duvana, čija je potrošnja u 2025. godini pala za 22,8 odsto na godišnjem nivou, čime je udio ilegalnog rezanog duvana sveden na svega 6,1 odsto ukupnog tržišta rezanog duvana u Hrvatskoj. Ukupno gledano, potrošnja neoporezovanih duvanskih proizvoda, uključujući cigarete i rezani duvan, u 2025. godini smanjena je za 24,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Ovakav pozitivan trend potvrđuje i istraživanje konsultantske kuće KPMG iz juna 2025. godine. Prema tom istraživanju, potrošnja neoporezovanih cigareta u Hrvatskoj u posljednjih pet godina smanjena je za više od 30 odsto i danas iznosi 4,9 odsto ukupnog tržišta cigareta.
Kako su postigli rezultate
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca ističu da su ovi rezultati direktna posljedica koordinisanog i kontinuiranog rada institucija na suzbijanju ilegalne trgovine duvanskim proizvodima, prvenstveno Ministarstva finansija, Carinske uprave i Ministarstva unutrašnjih poslova. Ključne mjere uključuju jačanje nadzora i zapljena ilegalnih proizvoda, ograničavanje unosa duvanskih proizvoda iz trećih zemalja, uvođenje sistema sljedivosti i praćenja duvanskih proizvoda, kao i stabilnu i predvidivu akciznu politiku.
Stabilna akcizna politika pokazala se kao jedan od temelja uspjeha. Zahvaljujući uravnoteženom pristupu, prihodi državnog budžeta po osnovu akciza na duvanske proizvode u Hrvatskoj u 2024. godini prvi put su premašili milijardu evra, što predstavlja rast od 13,9 odsto u odnosu na godinu ranije. Ovaj trend nastavljen je i u 2025. godini, a uz obračun PDV-a, ukupni prihodi od duvanskih proizvoda u državnom budžetu premašili su 1,3 milijarde evra.
Uticaj na industriju i zapošljavanje
Istovremeno, pad ilegalnog tržišta imao je pozitivan efekat i na poslovno okruženje i domaću duvansku industriju, koja je značajan investitor u Hrvatskoj, zapošljava oko 10.000 ljudi, ostvaruje izvoz od približno 400 miliona evra, dok oko 300 poljoprivrednih proizvođača proizvodi šest odsto ukupnog evropskog duvana uz garantovani otkup i stabilne prihode.
Iskustvo Hrvatske otvara pitanje da li sličan model može biti primjenjiv i u Bosni i Hercegovini. Iako se dvije zemlje suočavaju sa sličnim izazovima, posebno zbog blizine tržišta s nižim cijenama i snažnih prekograničnih tokova, rezultati koje bilježe danas su značajno različiti.
U Bosni i Hercegovini, blagi pad potrošnje ilegalnih cigareta u velikoj mjeri je rezultat pojačanih aktivnosti nadležnih institucija, prije svega Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) i Granične policije BiH.
Uloga institucija u BiH
Kroz ciljane kontrole, zapljene i zajedničke operacije, ove institucije uspjele su suziti prostor za djelovanje kriminalnih mreža. Stručnjaci, međutim, upozoravaju da je kontinuitet presudan te da bi svako smanjenje intenziteta ovih aktivnosti vrlo brzo moglo poništiti postignute rezultate i dovesti do novog jačanja crnog tržišta.
Podsjetimo, recentno IPSOS istraživanje za BiH, iz 2025. godine, na reprezentativnom uzorku punoljetnih građana, pruža jasan uvid u sadašnje stanje. Istraživanje ukazuje da je na tržištu BiH i dalje prisutan značajan volumen ilegalnih duvanskih proizvoda.
Iako je u segmentu ilegalnih cigareta zabilježen blagi pad u odnosu na prošlu godinu, glavni kanali prodaje i dalje su pijace i ulični prodavači, uz sve izraženiju prodaju putem društvenih mreža i interneta.
Kada je riječ o rezanom duvanu, situacija je znatno složenija. Čak 94 odsto potrošača rezanog duvana u BiH kupuje ilegalne proizvode, što pokazuje da je ovaj segment gotovo u potpunosti izvan legalnih tokova. Ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duvana procjenjuje se na 2.062 tone, što je dva odsto više nego godinu ranije i gotovo 26 odsto više u odnosu na 2020. godinu.
Oko polovine potrošača rezani duvan nabavlja na pijacama, dok se ostatak snabdijeva putem uličnih prodavača ili neformalnih mreža poznanika i prijatelja.
Jasne lekcije iz susjedstva
Primjer Hrvatske pokazuje da je smanjenje ilegalnog tržišta moguće uz dosljednu primjenu zakona, stabilnu akciznu politiku i snažnu institucionalnu koordinaciju. U Bosni i Hercegovini određeni pomaci već su vidljivi, ali razmjere ilegalnog tržišta, naročito u segmentu rezanog duvana, ukazuju na to da je pred BiH još dug put. Ipak, iskustvo susjedne zemlje jasno pokazuje da se uz kontinuitet i uravnotežen pristup mogu postići mjerljivi i održivi rezultati.
Hrvoje Stojić, glavni ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca, kaže da ključ stabilnosti na duvanskom tržištu leži u poreskoj politici, s obzirom na to da politika akciza direktno utiče na cijene legalnih duvanskih proizvoda.
“Bilo kakve nagle promjene cijena ili dostupnosti legalnih proizvoda odmah dovode do rasta ilegalnog tržišta, koje je kasnije vrlo teško vratiti u legalne tokove. S obzirom na to da je Ministarstvo finansija osiguralo kvalitetno porezno okruženje za tržište duhanskih proizvoda u Hrvatskoj, rezultat su dva pozitivna trenda”, naglašava Stojić.
Rast prihoda
Prvi je, pojašnjava on, kontinuirani rast prihoda državnog budžeta po osnovu akciza na duvanske proizvode, koji je u 2024. godini prvi put premašio milijardu evra, što predstavlja rast od 13,9 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
“Ovaj trend nastavljen je i u 2025. godini, a s obzirom na to da se uz akcize na ove proizvode obračunava i PDV, ukupni iznos prikupljen u državnom budžetu premašio je 1,3 milijarde eura”, naglasio je Stojić.
Drugi pozitivan trend je, dodaje on, kontinuirani pad ilegalnog tržišta.
“To je važno kako s aspekta punjenja državnog budžeta, tako i iz perspektive poslovnog okruženja za domaću duhansku industriju, koja predstavlja značajnog investitora u Hrvatskoj, zapošljava oko 10.000 ljudi, ostvaruje izvoz od približno 400 miliona eura, dok oko 300 poljoprivrednika proizvodi šest posto ukupnog evropskog duhana uz garantovani otkup i stabilne prihode”, kaže Stojić.
Ključno je, dodaje on, da se ovakvo poresko okruženje očuva i u narednom periodu, što je posebno važno naglasiti u kontekstu zahtjeva Evropske komisije za značajnim i naglim povećanjem minimalnih akciza na duvanske i nikotinske proizvode kroz novi prijedlog TED direktive (EU direktiva o oporezivanju duvanskih proizvoda).
“Ohrabruje snažna pozicija Ministarstva finansija u pregovorima, kao i razumijevanje potrebe za faznim i umjerenim prilagođavanjem akciza, kako bi se izbjegli porezni šokovi i rast nelegalnog tržišta”, naveo je Stojić.
Tolerancija u društvu
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić kaže da u BiH ilegalna trgovina duvanom postaje sve više duboko ukorijenjen društvenoekonomski fenomen. Kako dodaje Hadžić, problem sve više ostaje u činjenici da veliki dio društva ne doživljava ovu vrstu ilegalne trgovine kao ozbiljnu prijetnju ekonomiji i javnim finansijama.
Primjeri iz Hrvatske, dodao je, pokazuju koliko su brojevi važni kada postoji jasna i dugoročna politika. U Bosni i Hercegovini, dodao je, nasuprot tome, ilegalno tržište direktno “jede” fiskalne prihode, investicije i radna mjesta.
“Tolerisanjem ilegalne trgovine, BiH dugoročno guši vlastiti proizvodni i investicijski potencijal, što se odražava u konačnici i na budžetske prihode”, ističe Hadžić.
Brojevi, dodaje on, jasno upozoravaju da se problem neće riješiti sam od sebe.
“To se vidjelo i na primjeru iz Hrvatske, čije iskustvo pokazuje da su održivi rezultati mogući, ali samo uz jasnu strategiju i dugoročnu institucionalnu dosljednost. U suprotnom, ilegalno tržište duhana će ostati jedan od najočitijih simptoma ekonomskih i institucionalnih slabosti Bosne i Hercegovine”, naglasio je Hadžić.
