Hrvatska je blokirala zatvaranje još jednog pregovaračkog poglavlja Crne Gore sa Evropskom unijom, čime je broj poglavlja čije zatvaranje Zagreb sprečava porastao na tri, pišu podgoričke “Vijesti”.
Na sednici Komiteta stalnih predstavnika država članica EU (KOREPER), održanoj juče, Hrvatska je onemogućila zatvaranje Poglavlja 15, koje se odnosi na energetiku, a ponovo je blokirala i Poglavlje 14, posvećeno saobraćajnoj politici. A Zagreb još od decembra 2024. godine ne dozvoljava zatvaranje Poglavlja 31, koje obuhvata spoljnu, bezbednosnu i odbrambenu politiku, zbog nerešenih bilateralnih pitanja sa Podgoricom.
Hrvatski zvaničnici poručili su da neće odustati od blokade dok Crna Gora ne ispuni njihove zahteve, dok iz Podgorice odgovaraju da bilateralni sporovi ne bi trebalo da se koriste za uslovljavanje završnice evropskih integracija.
Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, razlog najnovije blokade mogao bi da bude spor oko istraživanja nafte i gasa u delu Jadranskog mora u kojem dve države još nisu utvrdile granicu.
Drugi izvor lista kao mogući razlog navodi energetski kabl, ali je sagovornik iz crnogorske vlade demantovao da je to sporno pitanje. Zvanične potvrde ovih navoda zasad nema.
Prevlaka – spor koji traje decenijama
Crna Gora i Hrvatska već godinama imaju nerešeno pitanje razgraničenja na moru u rejonu poluostrva Prevlaka, na ulazu u Bokokotorski zaliv.
Zagreb je još 2014. godine tvrdio da je Podgorica za istraživanje nafte i gasa odredila područja koja pripadaju Hrvatskoj. Godinu dana kasnije Crna Gora je uputila protestnu notu nadležnom odeljenju Ujedinjenih nacija, nakon što je Hrvatska raspisala tender za istraživanje i eksploataciju ugljovodonika u oblasti Prevlake.
Spor oko granice datira još od raspada Jugoslavije. Posle ratova devedesetih, sporno područje bilo je pod nadzorom posmatrača UN, sve do 2002. godine, kada je potpisan Protokol o privremenom graničnom režimu. Prema tom dokumentu, Hrvatskoj pripada kopneni deo poluostrva i morski pojas širine 550 metara na ulazu u Boku Kotorsku, dok je deo akvatorijuma uz levu obalu poluostrva ostao u posebnom režimu, poznatom kao “ničije more”.
Privremeno rešenje traje već više od dve decenije, a nerešeni spor sada se ponovo pojavljuje kao moguća prepreka na evropskom putu Crne Gore.