U programu rada i finansijskom planu za 2024. godinu Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško se navodi da se najkasnije do 2028. godine treba započeti odlaganje ovog otpada na Trgovskoj gori.
Ovo praktično znači da Hrvatska zvanično planira da 2028. godine počne odlagati nuklearni i drugi otpad na ovoj lokaciji, koja je vazdušnom linijom udaljena od granice BiH i opštine Novi Grad oko 850 metara.
Sada možemo samo nagađati da li je to bilo namjerno ili slučajno, ali samo četiri mjeseca kasnije se ispostavila neistinitom tvrdnja Andreja Plenkovića, premijera Hrvatske, da se slučaj Trgovska gora “relaksira”.
Podsjećanja radi, tada je Plenković izjavio: “Mi smo održali sastanak međudržavnog povjerenstva između Hrvatske i Slovenije i dogovorili smo da postojeći sistem ostane na snazi do 2028. godine, čime na neki način relaksiramo ovu temu u bh. javnosti”.
Ipak, ova izjava Plenkovića je slavodobitno prihvaćena od jednog dijela bh. javnosti i političara.
Kako se navodi u ovom programu, za 2024. godinu je, između ostalog, predviđena izrada radnih uputstava, koraka i aktivnosti koje bi trebalo obaviti prilikom zbrinjavanja IRAO i iskorištenih izvora bez poznatog vlasnika kao i radioaktivnih gromobrana na siguran način.
“Završetak izrade studije uticaja na okolinu očekuje se u 2024. godini, ali taj cilj takođe zavisi od uvrštenja zahvata Centra u DPPR. Za potrebu sprovođenja postupka procjene uticaja zahvata Centra na okolinu, posebno s aspekta prekogranične procjene, nastaviće se s aktivnostima pravnih konsultacija kako bi se osigurala usklađenost s domaćim i međunarodnim zakonodavnim okvirom koji reguliše procjenu uticaja zahvata na okolinu”, stoji u programu.
Dalje se navodi da će tražiti tehničku podršku od Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) za razvoj ovog, kako su nazvali, projekta.
“U sklopu Okvirnog programa tehničke saradnje s IAEA u 2024. se očekuje odobravanje i sprovođenje projekta vezanog za pripremu preuzimanja hrvatske polovine NSRAO iz NE Krško kroz razvoj skladišno-odlagališnih betonskih spremnika. Takođe, u 2024. godini biće osmišljen prijedlog novog projekta tehničke pomoći IAEA za novi programski period 2026-2027. godine, kojim će se popratiti projekat uspostave Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada Čerkezovac.
Posebno će se, kako kažu, pažnja posvetiti razvojnom aspektu lokalne zajednice (Dvor na Uni), odnosno projektima poboljšanja životnih uslova i otvaranja mogućnosti za dalji ekonomski razvoj lokalne zajednice.
“Podrške su predviđene za unapređenje zdravstva, razvoj poljoprivrede, razvoj malih lokalnih proizvođača i uzgajivača, razvoj lokalnih udruženja (pčelari, lovci, ribolovci i sl.), rad djece osnovnoškolskog uzrasta i slično”, stoji u programu.
Mario Crnković, dugogodišnji aktivista i predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada, kazao je za “Nezavisne novine” da mu je drago što smo pomoću zvanične dokumentacije uspjeli raskrinkati obmanjivanje javnosti s kojim smo se suočavali u prethodnim mjesecima.
“Fond NEK je svojim planom aktivnosti za 2024. godinu praktično i nedvosmisleno demantovao Plenkovića. Sada je moguće razaznati da je izjava nakon sastanka Krišto – Plenković bio pokušaj bacanja prašine u oči od strane Plenkovića, koji je tobože relaksirao slučaj ‘Trgovska gora’.
Ništa nije relaksirano, naprotiv. Svega četiri mjeseca kasnije osvanuo je zvanični dokument Hrvatske u kom jasno daju do znanja da nastavljaju u skladu sa prijašnjim planovima. Rijeka Una i bh. granica je i dalje meta namjere da se tu gradi nuklearni objekat. Tokom 2024. godine planiraju studiju uticaja na životnu sredinu, a nakon toga pribavljanje dozvola. Tokom perioda 2026-2027. godina planiraju realizaciju projekta finansiranog od strane IAEA, koji je direktno vezan za Trgovsku goru, dok su kraj 2028. godine planirali kao krajnji rok za preuzimanje radioaktivnih otpada iz Krškog”, naglasio je Crnković.
Istakao je da je važno dodati da Studija uticaja na životnu sredinu, koja će biti objavljena tokom 2024. godine, predstavlja najznačajniji dokument u čitavom slučaju. To je trenutak kad obje zemlje treba da stave svoje argumente na stol.
To će biti prelomna tačka za čitav slučaj jer ukoliko tada ne budemo spremni argumentovati negativne uticaje koje imamo i možemo imati, to će značajno otežati našu situaciju pred međunarodnim sudovima. Bosna i Hercegovina mora podići nivo aktivnosti po pitanju slučaja ‘Trgovska gora’ jer radioaktivnim i drugim opasnim otpadima nije mjesto nadomak rijeke Une. Odbrana od izgradnje nuklearnog objekta uz rijeku Unu nije nešto što smiju zasjeniti dnevne politike, međustranačka i međunacionalna prepucavanja”, zaključio je Crnković.
