Stradanjem na krstu, kada bezgrešni Hristos prima na sebe grijehe cijelog ljudskog roda, a potom i vaskrsenjem, kada pobjeđuje smrt koja je posljedica grijeha, uz istovremeno obećanje vaskrsenja svim ljudima, on dokazuje i pokazuje da je Mesija i Pomazanik – spasilac svih ljudi.
Hrišćansko vjerovanje bez Vaskrsa ne bi imalo nikakvog smisla. Vaskrs je praznik pobjede života nad smrću, dobra nad zlom.
Vaskrsenje Hristovo u nedjelju će najaviti crkvena zvona širom Republike Srpske, a vjerujući narod uputiće se u hramove, gdje će biti služene molitve, nakon kojih će se tradicionalno pozdravljati “Hristos vaskrse – vaistinu vaskrse”.
Proslavu Vaskrsa, kojoj je prethodila priprema višenedjeljnim postom, pravoslavni vjernici prvo počinju u hramovima, okupljeni u zajednici na Svetoj liturgiji, čiji vrhunac predstavlja pričešćivanje – sjedinjenje sa Bogom.
Jaje je simbol rađanja života, pile prokljuje ljusku i izlazi, kao što je Hristos ustao iz mračnog groba i uznio se na nebo.
Kad se dođe iz crkve kući, svi se ukućani međusobno pozdravljaju vaskršnjim pozdravom i ljube. Domaćin zatim pali svijeću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane koji stoje na molitvi, predaje nekom mlađem kadionicu i ovaj kadi cijelu kuću.
Potom se okupe se oko vaskršnje trpeze i izgovore molitvu Gospodnju “Oče naš”, te otpjevaju vaskršnji, pobjedonosni tropar “Hristos vaskrse iz mrtvih i smrću smrt pobijedi…”.
Na stolu stoji ukrašena činija sa obojenim jajima. Domaćin prvi uzima jedno jaje, a za njim svi ukućani. Tad nastaje graja i veselje tokom takmičenja čije je jaje najjače. Na Vaskrs se prvo jede kuvano vaskršnje jaje, a onda ostala tradicionalno spremljena jela. Toga dana, ako gost dođe u kuću, prvo se daruje obojenim jajetom, a zatim se ponudi ostalim delicijama iz bogate trpeze.
Vaskrs se slavi tri dana, tokom kojih se pravoslavci pozdravljaju sa “Hristos vaskrse”, uz otpozdrav “Vaistinu vaskrse”. Vaskrsenje Gospoda Isusa Hrista, kako se taj praznik označava u kalendaru Srpske pravoslavne crkve, najstariji je hrišćanski praznik i praznuje se još od prvih vremena hrišćanstva.
Glavni je pokretni praznik i na osnovu njegovog datuma određuje se kada će pasti drugi pokretni vjerski praznici.
Isus Hristos – mesija koji se ovaplotio od Duha Svetoga i Djeve Marije i postao čovjek – došao je u ovozemaljski život da bi svojom žrtvom na krstu spasio sav ljudski rod od grijeha, da bi, potom, vaskrsenjem iz mrtvih pobijedio smrt koja je nastala kao posljedica grijeha.
Raspet je na brdu Golgota, na mjestu gdje je sahranjen prvi čovjek – Adam.
Dok su ga razapinjali, Hristos je zamolio Boga da oprosti njegovim mučiteljima.
Sveta jevanđelja navode da je u rano nedjeljno jutro Hristov grob obasjala jaka svjetlost, od čije su jačine popadali stražari koji su čuvali grob, ogromna kamena ploča – koja je bila stavljena na ulaz u grob – pokrenula se i Sin Božiji je vaskrsao.
U to jutro žene mironosnice krenule su prema Hristovom grobu i vidjele otvoren i prazan grob, u kome je bilo samo pogrebno platno.
Anđeo Gospodnji pitao ih je: “Zašto tražite živoga među mrtvima” i tada im se javio vaskrsli Hristos.
Hristos se javio Bogomajci i apostolima, koji su ga oplakivali u jednoj kući u Jerusalimu, riječima: “Mir svima” i pokazao im rane nastale prilikom razapinjanja na krstu. Na ovo ga je apostol Toma upitao “Jesi li zaista to ti, ravi /učitelju/”, na šta mu je Isus prišao i dozvolio da dotakne njegove rane. Otuda izraz “nevjerni Toma”, koji označava sumnjičavu osobu. Vaskrsli Hristos je u ovom svijetu proveo još četrdeset dana, kada se vaznio na Nebesa i “sjeo sa desne strane Oca”.
Na Prvom vaseljenskom saboru, održanom u Nikeji 325. godine nove ere, Crkva je ustanovila da se Vaskrs praznuje u prvu nedjelju koja dolazi iza punog Mjeseca, a koji se pojavljuje poslije prve ravnodnevice, s tim da to ne može biti prije 4. aprila, niti poslije 8. maja.
Danas ovakav kanonizovani princip određivanja datuma Vaskrsa primjenjuju pravoslavne crkve, odnosno crkve koje su ostale na ortodoksnoj, pravovjernoj liniji. Radi značaja ovog praznika, svaka nedjelja u toku godine je “mali Vaskrs”.
Ostali običaji
U našoj narodnoj tradiciji primjenjuju se još neki običaji, te se smatra da svi ukućani treba da dobiju novu odjeću ili da se ponove nekim dijelom odjeće.
Takođe je običaj u nekim krajevima da se na Vaskrs ukućani kada ustanu najprije protrljaju crvenim jajetom po licu radi zdravlja, vjerujući da će tako biti zdravi i rumeni kao jaje.
Nekada su se najmlađi igrali obojenim jajima na Vaskrs. Dobra zabava, ali još slađa pobjeda – to je bilo važno kada je riječ o najbitnijem takmičenju na Vaskrs – kucanju jajima. Nekada su se mjesec pred Vaskrs birala jaja i gledalo koje je najtvrđe. Vjerovalo se da je najtvrđe jaje pronosak, prvo jaje koje kokoška snese. Takvo jaje djeca objese iznad vatre, okrenuvši vrh na dole, da se sve slije u vrh i da se stvrdne.
Izvor: Glas Srpske
