Cijene bakra na svjetskim berzama najviše su u posljednjih 11 mjeseci, ali kako ističu bh. ekonomisti, to neće imati prevelik uticaj na industriju u BiH.
Naime kako prenose svjetski mediji, referentni tromjesečni bakar na Londonskoj berzi metala (LME) dostigao je 8.799 dolara po metričkoj toni, najviše od februara prošle godine, a rast je započeo na Šangajskoj berzi terminskih ugovora (SHFE), gdje je bakar dostigao najvišu cijenu u posljednje dvije godine od 9.796 dolara po toni.
Najveće kineske topionice bakra odlučile su u srijedu u Pekingu da smanje proizvodnju, koja stvara gubitke, a nestašice su dovele do intenziviranja konkurencije za iskopane bakarne koncentrate, uzrokujući nagli pad prihoda za topionice na najniži nivo u deceniji.
Kako je u razgovoru za “Nezavisne novine” rekao ekonomski analitičar Igor Gavran, rast cijena bakra će na neki način uticati i na nas, jer utiče na rast cijena proizvoda od bakra.
“Bakar je veoma važan za prenos električne energije i te vrste proizvoda. U određenoj mjeri će uticati, ali je teško reći koliko”, rekao je Gavran.
Dodao je, ako ne bude bilo nekih većih poremećaja, da je logično očekivati, kada se višak zaliha bude puštao u prodaju, da će cijena pasti.
“Čak i da je cijena značajno povećana, sam procenat bakra u većini proizvoda je veoma mali, te taj rast cijene potrošač ne bi trebalo da osjetiti”, naveo je Gavran.
Da rast cijena bakra na svjetskim berzama neće imati uticaj na BiH, smatra ekonomista Slaviša Raković, koji navodi da su to berzanske cijene za velike igrače.
“Isto kao kad pričamo o nafti i naftnim derivatima, pošto je barel sirove nafte na berzanskom tržištu, a koliko koštaju derivati”, rekao je Raković.
Kako je pojasnio, ovaj rast cijena bi uticao jedino na one koji se bave rudarstvom bakra.
“Da smo Srbija, onda bismo imali o čemu pričati, ali BiH i Srpska nemaju ništa s tim. Cijene bakra i bakarnih proizvoda koji dolaze kod nas kao polugotovi i gotovi proizvodi iz viših baza prerade stvarno nema dodira sa berzanskim cijenama”, zaključio je Raković.
