Cijena željeza u Kini, jednom od najvećih proizvođača i izvoznika ovog metala na svijetu, na najnižem je nivou od početka 2020. godine, te konstantno pada zbog slabe potražnje.
Da li ovo znači da će doći do pojeftinjenja željeza, koji je osnovni materijal u građevinarstvu i u Bosni i Hercegovini, pitali smo stručnjake.
Inače, na kineskom tržištu su cijene čeličnih šipki doživjele oštar pad usljed tekuće slabosti u kineskom sektoru nekretnina i infrastrukture, što je dovelo do toga da se proizvođači čeličnih šipki suočavaju sa smanjenjem marži i gubicima.
Tako je petnaest najvećih kineskih proizvođača čeličnih šipki jednoglasno pozvalo vlasti na mjere za ograničavanje proizvodnje čeličnih šipki kako bi se podržale cijene.
Kinesko udruženje gvožđa i čelika je saopštilo da je potražnja za čeličnim šipkama za izgradnju infrastrukture smanjena zbog smanjenja potrošnje zaduženih lokalnih samouprava.
Cijena čelične armature na Šangajskoj fjučers berzi pala je za 14,2% od početka godine.
Podaci iz industrije pokazuju da je vrijednost novih stambenih objekata 100 najvećih kineskih kompanija za nekretnine pala za 46 odsto u martu, te je osnovni razlog slaba potražnja potrošača za novim kućama.
Zbog toga je došlo do povećanja zaliha rude gvožđa u Kini na jednogodišnji maksimum od skoro 130 miliona tona.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH koji su ustupljeni “Nezavisnim novinama”, tokom tri mjeseca ove godine uvezeno je željeza i čelika za oko 243 miliona KM.
U ovim podacima se navodi da je iz Kine u prvom kvartalu ove godine došlo željeza i čelika za oko 40 miliona KM.
Miloš Vidić iz firme “Komerc-mali” iz Prnjavora rekao je za “Nezavisne novine” da je cijena željeza i čelika u prethodnih nekoliko mjeseci pala.
“Nije to neki veliki pad, ali jesu niže cijene. Sami proizvođači, kako kod nas, tako i iz inostranstva, u problemima su jer je proizvodnja skupa. Oni ne mogu nešto ekstremno spuštati cijene jer ulaze u ozbiljne gubitke. Govorim isključivo o željezarama kao polaznim osnovama za nižu cijenu. Ipak, u narednom periodu se ne može očekivati neko drastično snižavanje cijena željeza i čelika”, naglasio je Vidić.
Na pitanje kolika je potražnja za ovim metalima, Vidić odgovara da pada.
“Za projekte i rad u tekućoj godini ima potražnje, ali situacija je takva da je očigledno da tržište ostaje bez finansija i isključivo zbog toga je slabija potražnja. I dalje se nešto radi, ali masa naših kupaca ostaje bez finansija, krediti su skupi, a vjerujem i da je opao broj prodatih stanova. Sve je to povezano i utiče jedno na drugo”, objasnio je Vidić.
Enisa Kadić, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori FBiH, navela je da su cijene željeza i čelika u padu na svjetskom tržištu.
“Očekuje se i blagi nastavak trenda pada cijena i tokom ove godine. To je dobra vijest za uvoznike, ali istovremeno za izvoznike ima potpuno drugačiji efekat. Primjer je teška situacija u ‘Arcelor Mittalu’ izazvana promjenama na svjetskom tržištu. Imajući u vidu da je naša ekonomija mala i da veliki potresi na globalnoj sceni do našeg tržišta stižu sa zakašnjenjem, još nije došlo do značajnijeg pada cijena građevinskog željeza”, objanila je Kadićeva.
Dodala je da se eventualni efekti niže cijene na svjetskom tržištu prelijevaju u rast dobiti pa i ekstraprofit.
“Ukoliko se ima u vidu pad ekonomske aktivnosti i u velikim ekonomijama, pad tražnje može biti dodatni faktor za pad cijena”, zaključila je Kadićeva.
