Cijena goriva na domaćim pumpama najvjerovatnije se neće mijenjati do kraja ove godine, sigurno ne u narednih sedam do deset dana, jer se tržište nafte konačno koliko-toliko stabilizovalo, što je jednim dijelom rezultat i veće globalne ponude od potražnje.
Kaže ovo za “Glas Srpske” predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske Đorđe Savić navodeći da dešavanja u vezi sa Sirijom ipak nisu u značajnoj mjeri uticala na izuzetno osjetljivo naftno tržište, koje je do sada reagovalo na svaki “povjetarac” koji bi ukazivao da se možda negdje sprema nekakva potencijalno velika “oluja”.
Kako je pojasnio, trenutna veleprodajna nabavna cijena jednog litra goriva u Pločama iznosi 1,8 maraka. Ako se na nju dodaju akcize i svi ostali troškovi, ispada da bi cijena goriva trebalo da iznosi oko 2,41 ili koji fening više, koliko i jeste danas. Ističe i da su vlasnici domaćih pumpi donedavno radili sa maržom od 10 do 15 feninga, a da ona trenutno iznosi oko 20, što je pet feninga manje od gornje granice propisane uredbom Vlade Srpske.
Početkom aprila cijena barela nafte bila je na najvišem ovogodišnjem nivou i iznosila je oko 91 dolar. Cijena litra goriva na domaćim benzinskim pumpama tada se kretala oko 2,76 maraka.
Barel je juče koštao oko 71,8 dolara, skoro 20 dolara manje nego u aprilu, odnosno za oko dvadesetak odsto. Podsjećanja radi, kada je počela specijalna vojna operacija Rusije u Ukrajini, litar goriva je kod nas prodavan za čak 3,80 maraka, te je vladao strah da bi mogla biti pređena čarobna granica od četiri marke. Na svu sreću, do toga nije došlo te gorivo danas košta oko 2,4 marke, koliko je otprilike koštalo početkom 2022. Interesantno, iako je cijena goriva pala sa 3,8 na 2,4 marke, to u ovom periodu nije uticalo na eventualno smanjenje cijena osnovnih životnih namirnica i drugih potrepština i usluga. Naprotiv.
Kada su u pitanju naftne prognoze za narednu godinu, Savić kaže da ih je nezahvalno praviti, jer se ovo, uslovno rečeno, mirno vrijeme može preko noći promijeniti.
“Dešavanja u vezi sa Sirijom nisu, srećom, uticala na naftno tržište, bar ne u mjeri da bi došlo do nekih većih potresa, ali mnogi ratovi se i dalje vode širom svijeta i niko ne zna kako će se i kada završiti. Trenutno je na svjetskim tržištima veća ponuda od potražnje, što je najviše uticalo da se cijene nešto stabilizuju. Kineska privreda, kao najveći potrošač, nalazi se u problemima. Mnogi smatraju da bi na cijene nafte mogao uticati i dolazak Donalda Trampa u Bijelu kuću, pogotovo ukoliko se odluči na povećanje proizvodnje. U tom slučaju cijene bi išle nadolje, ali pri tome nikako iz vida ne treba izgubiti da niske cijene ne odgovaraju državama članicama OPEK-a. Da zaključim, i dalje je mnogo spoljnih faktora koji utiču na kretanje cijena, ali i mnogo mešetara”, istakao je Savić.
Pojedini berzanski analitičari ocjenjuju da bi narednih dana ili sedmica ipak moglo doći do neznatnog povećanja cijena barela nafte, jer Kina pokušava da ubrza rast putem stimulativnih mjera. Ukazuju da bi na cijenu mogla uticati i odluka Federalnih rezervi koje bi naredne sedmice, kako se očekuje, mogle ponovo da smanje kamatne stope.
Kineski faktor
Prema ocjenama pojedinih analitičara, ukoliko ne dođe do velikih globalnih turbulencija, početkom naredne godine bi najvjerovatnije moglo doći do pada cijena nafte na globalnim tržištima, jer najveće svjetske ekonomije, posebno kineska, rastu sporije nego što su trgovci očekivali. Zbog toga je na sastanku OPEK-a nedavno ponovo odgođeno povećanje proizvodnje za tri mjeseca, do početka aprila.
