Predsjedavajući predsjedništva BiH Denis Bećirović, kako navodi portal Istraga.ba nije uspio da se u Briselu sastane sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, a „hladan tuš“ je doživio na sastanku sa Ruteovom zamjenicom Radmilom Šekerinskom.
Ona je, kako navodi ovaj portal, govoreći o procesu članstva BiH u NATO na sastanku sa Bećirovićem jasno poručila da je u institucijama BiH neophodno prvo obezbijediti unutrašnji konsenzus i uputiti formalni zahtjev za pristupanje NATO-u, a tek nakon dobijanja poziva slijedi zahtjevnija faza procesa.
Nije se sve odvijalo kako je zamislio
Prema navodima portala Istraga.ba, Bećirović je simbolično na početku svog predsjedavanja Predsjedništvom izabrao Brisel za prvu zvaničnu posjetu sa ciljem da, kako je kazao, pošalje poruku međunarodnim partnerima o jasnom strateškom opredjeljenju BiH za članstvo u NATO. Međutim, iako je u Brisel otputovao sa jasnom političkom i radnom agendom, stvari se nisu odvijale baš onako kako je Bećirović zamislio.
Kako saznaje Istraga, iz izvora u kabinetu predsjedavajućeg Predsjedništva, Bećirović je uoči svoje posjete Briselu na sve načine pokušavao da dogovori sastanak sa Ruteom, ili se barem fotografišei sa njim i onda to predstavi javnosti kao zvanični susret sa prvim čovjekom Alijanse.
U tome, ipak, nije uspio i umjesto Rutea, sa njim se sastala zamjenica generalnog sekretara NATO-a Radmila Šekerinska.
Nakon sastanka, Šekerinska je kratko izjavila da je imala “dobru razmjena mišljenja” sa Denisom Bećirovićem.
– Pozdravila sam pozitivan zamah i ohrabrila daljnje napore za unapređenje dijaloga i saradnje. Naša posvećenost stabilnosti, teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH je nepokolebljiva– navela je Šekerinska u šturom saopštenju na Iksu.
Portal Istraga, navodi da je Bećirović prvo detaljno govorio o dosadašnjim aktivnostima BiH na putu ka NATO-u. Između ostalog, govorio je o usvajanju različitih programa reformi, učešću Oružanih snaga BiH u mirovnim misijama, povećanju izdvajanja za odbranu u posljednje tri godine, kao i o modernizaciji kroz nabavku nove opreme za Oružane snage. Naglasio je da su ispunjeni svi preduslovi za dobijanje poziva u članstvo, te ustvrdio da na “institucionalnom nivou” unutar BiH postoji saglasnost o pristupanju NATO-u, podsjetivši da su potrebni zakoni i propisi već ranije usvojeni uz učešće i političkih aktera iz Republike Srpske.
Naveo je i ankete koje pokazuju da više od dvije trećine građana BiH podržava ulazak u NATO. Govoreći o međunarodnoj dimenziji, osvrnuo se na Sjedinjene Američke Države i dokument usvojen prošle godine koji se odnosi na razvoj demokratije na Zapadnom Balkanu, u čijoj je izradi i sam učestvovao. Taj dokument predviđa američku podršku državama regiona koje još nisu članice NATO-a kako bi im se olakšao put ka pristupanju, što, kako je naveo Bećirović, potvrđuje da SAD i dalje podržavaju politiku proširenja Saveza.
U tom kontekstu, pozvao je Šekerinsku da se intenzivira saradnja sa BiH, uključujući slanje jasnih poruka da neće doći do sigurnosnog vakuuma u zemlji, kao i snažnu podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH. Predložio je i izradu konkretne mape puta za postizanje interoperabilnosti sa NATO-om, te inicijativu da BiH dobije pozivno pismo za članstvo najkasnije do 2030. godine.
S druge strane, Šekerinska je pohvalila usvajanje dosadašnjih dokumenata, ali je naglasila da očekuje i pravovremeno usvajanje Programa reformi za 2026. godinu. Kao poželjan rok navela je održavanje sastanka Sjevernoatlantskog vijeća (NAC) sa predstavnicima BiH planiranog za 6. maj, ističući da se raduje tom susretu jer predstavlja priliku da saveznici iz NATO-a direktno čuju planove BiH za naredni period, kao i da procijene gdje mogu pružiti dodatnu podršku. Takođe je naglasila važnost isticanja postignutih rezultata, posebno realizovanih projekata u kojima je NATO imao značajnu ulogu, jer takvi primjeri ohrabruju saveznike da dodatno investiraju i angažuju se.
Šta je rekla Šekerinska
Međutim, govoreći o samom procesu članstva, zamjenica generalnog sekretara NATO-a pojasnila je da ključni koraci u tom smislu zavise od same države kandidatkinje. Šekerinska je jasno poručila kako je u institucijama BiH neophodno prvo obezbijediri unutrašnji konsenzus i uputiti formalni zahtjev za pristupanje NATO-u, a tek nakon dobijanja poziva slijedi zahtjevnija faza procesa.
– Drugim riječima, i pored formalnog napretka koji BiH bilježi u saradnji sa NATO-om, ključna prepreka i dalje ostaje politička realnost unutar zemlje. Bez saglasnosti predstavnika vlasti iz Republike Srpske, proces pristupanja ne može preći iz tehničke u političku fazu, što praktično znači da svi dosadašnji koraci na tom putu imaju limitiran domet. Imajući u vidu jasne poruke iz Brisela da je unutrašnja saglasnost prvi i neizostavan korak ka formalnom zahtjevu za članstvo, malo je nade da će BiH dobiti pozivno pismo u skorije vrijeme – navodi Istraga.ba.
