Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na današnjoj sjednici trebalo bi da razmatraju izmjene Zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) koje podrazumijevaju da u slučaju da direktor i zamjenik direktora ne mogu obavljati dužnost, njihov posao preuzima rukovodeći policijski službenik odjela.
“Rukovodeći policijski službenik odjela i jedinica iz stava (2) ovog člana preuzima dužnosti i odgovornosti direktora odmah po utvrđivanju ispunjenosti uslova iz stava (2) ovog člana od strane nadležnog sektora za administraciju i unutrašnju podršku SIPA, a privremeno ih izvršava do imenovanja vršioca dužnosti direktora ili sve dok direktor ili zamjenik direktora ne budu u mogućnosti preuzeti svoje dužnosti i odgovornosti ili do imenovanja direktora ili zamjenika”, navodi se u izmjenama Zakona o SIPA koje su predložili poslanici Jasmin Emrić i Šemsudin Mehmedović.
Podsjećanja radi, nakon što je Darko Ćulum, direktor SIPA, u martu podnio ostavku na tu funkciju, a SIPA je nakon bjekstva Zorana Galića iz BiH u Hrvatsku još ranije ostala bez zamjenika direktora, postavilo se pitanje ko će preuzeti rukovođenje SIPA jer zakon to nije precizirao.
Ćulum je odlaskom iz SIPA ovlastio neke od svojih savjetnika da rukovode ovom agencijom, međutim u julu je odlučio da povuče ostavku i vrati se na mjesto direktora.
Ova odluka Ćuluma izazvala je negodovanje, posebno u Sarajevu, a Emrić i Mehmedović uporedo sa inicijativom da se mijenja Zakon o SIPA podnijeli su i krivične prijave protiv Borjane Krišto, predsjedavajuće Savjeta ministara BiH, i samog Ćuluma, navodeći da su nesavjesno obavljali svoju dužnost.
Osim izmjena Zakona o SIPA, poslanici Predstavničkog doma na hitnoj sjednici razmatraće i podatke o etničkoj zastupljenosti zaposlenih u institucijama BiH, kao i o ratifikaciji Sporazuma o finansiranju Godišnjeg akcionog plana za Bosnu i Hercegovinu za 2024. godinu između EU i BiH.
Zahtjev za razmatranje podataka o etničkoj zastupljenosti tražili su pojedini bošnjački poslanici, a u samom zahtjevu se navodi da od ukupno analiziranih 74 institucije da su Bošnjaci u “debalansu” u 62 institucije.
“Posebno zabrinjava činjenica da je na višerangiranim pozicijama, koje su rukovodeće i bolje plaćene, Bošnjaka znatno manje, ali ih ima više na pozicijama zaposlenih sa srednjom stručnom spremom, što zamagljuje ukupan broj zaposlenih i stvarno stanje”, navodi se u zahtjevu.
