11. Oktobra 2026.

Finansijski stres može ozbiljno da ugrozi srce – rizik dvostruko veći

Osobe s trajnom finansijskom nesigurnošću imaju i dvostruko veći rizik od srčanih bolesti ili smrti od njih.

Sve više naučnih studija pokazuje da finansijski teret povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti bez obzira na klasične faktore poput pušenja, gojaznosti ili visokog krvnog pritiska.

Osobe s trajnom finansijskom nesigurnošću imaju i do dvostruko veći rizik od srčanih bolesti ili smrti od njih.

Analiza Američkog udruženja za srce (AHA) pokazala je da hronični finansijski stres dovodi do povišenog krvnog pritiska, povećane konzumacije alkohola i duvana i poremećaja spavanja, a sve su to faktori rizika za srce, prenosi Živim.hr.

Dugoročno, finansijska nesigurnost deluje kao hronični upalni proces, sličan psihološkoj traumi ili depresiji. Druge studije pokazale su da je finansijski stres jači prediktor srčanog udara od nedostatka fizičke aktivnosti ili gojaznosti i povećava kardiovaskularnu smrtnost za 50 odsto tokom deset godina, što posebno ugrožava osobe s niskim prihodima.

Faktor rizika

Dr Roland Prondzinsky, kardiolog i stručnjak za internu medicinu fokusiran na psihokardiologiju, kaže da je finansijski stres trajni stres koji podmuklo opterećuje srce.

“Finansijski stres može hronično aktivirati HPA-os (hipotalamično-hipofizno-nadbubrežnu osu) i simpatički nervni sistem, što dovodi do povećanog lučenja kortizola, adrenalina i noradrenalina, kao i do porasta srčane frekvencije i krvnog pritiska. Dugotrajna aktivacija tih sistema može doprineti suženju krvnih sudova, oksidativnom stresu i endotelnoj disfunkciji te, zajedno s drugim faktorima rizika, povećati rizik za razvoj ateroskleroze”, kaže on.

Šta može da pomogne?

Iako se brige vezane za novac ne mogu rešiti preko noći, možete naučiti kako da se s njima bolje nosite. Finansijski stres može se ublažiti merama poput savetovanja o dugovima, smanjenja troškova, korišćenja dostupnih socijalnih naknada i izbegavanja dodatnog zaduživanja.

Psihološki stres može se smanjiti razgovorom s bliskim osobama ili stručnjacima, tehnikama disanja i redovnom fizičkom aktivnošću.

Foto: Shutterstock/Miljan Zivkovic

Izvor. N1

Podijeli vijest na: