FBI je otkrio oko 2.400 dokumenata povezanih sa ubistvom bivšeg američkog predsjednika Džona F. Kenedija koji nikada nisu dostavljeni odboru za reviziju i objavljivanje, saznaje Axios.
Spisi koji su i dalje tajni nalaze se među 14.000 stranica dokumenata koje je FBI pronašao u pregledu pokrenutom nakon izvršne naredbe predsjednika SAD Donalda Trampa od 23. januara, kojom je zatraženo objavljivanje svih dokumenata o ubistvu Kenedija.
Ovo otkriće, 61 godinu nakon što je Kenedi ubijen u Dalasu, dolazi nakon decenija odbijanja vlasti da objavi sve dokumente o atentatu, što je podstaklo brojne teorije zavjere.
Postojanje ovih novih dokumenata otkriveno je Bijeloj kući u petak, kada je Kancelarija direktora nacionalne obavještajne službe podnijela svoj plan za objavljivanje dosijea u skladu sa Trampovom naredbom. Sadržaj novootkrivenih dokumenata čuva se u strogoj tajnosti. Tri izvora koja su otkrila njihovo postojanje Axiosu izjavila su da ih nisu vidjeli.
Ipak, otkriće hiljada dokumenata o jednom od najanaliziranijih događaja u američkoj istoriji vjerovatno će otvoriti pitanja o procedurama za provjeru i objavljivanje informacija unutar cijele vlade.
“Ovo je ogromno. Pokazuje da FBI ovo konačno shvata ozbiljno”, rekao je Džeferson Morli, ekspert za atentat i potpredsjednik neprofitne organizacije Mary Ferrell Foundation, najvećeg američkog izvora dokumenata o ubistvu Kenedija.
Morli, poznati stručnjak koji je napisao više knjiga vezanih za Kenedija, uvjeren je da su predsjednika ubili neprijatelji unutar američke vlade, prenosi Index.
On je ranije tužio američku vladu tražeći više dokumenata.
Stručnjaci kažu da preostali dokumenti koji trebaju biti objavljeni, kao i novootkriveni izvještaji, vjerovatno neće donijeti konačan dokaz da li je Li Harvi Osvald djelovao sam ili je bio dio šire zavjere.
Prema Zakonu o dosijeima JFK iz 1992. godine, svi dokumenti o atentatu trebalo je da budu predati Odboru za reviziju JFK dosijea, a zatim Nacionalnom arhivu. Ovi dokumenti su prema zakonu trebalo da budu u potpunosti objavljeni do 2017. godine.
Međutim, zvaničnici su sada utvrdili da ti novootkriveni zapisi nikada nisu dostavljeni niti pregledani od strane Odbora za reviziju ili Nacionalnog arhiva.
Kada je Tramp bio predsjednik 2017. godine, on je, po savjetu CIA, odložio objavljivanje dosijea koje je vlada već identifikovala. Džozef Bajden, kada je bio predsjednik SAD, kasnije je naredio ograničena objavljivanja, koja takođe nisu u potpunosti ispoštovala duh Zakona o dosijeima JFK.
Zagovornici transparentnosti tvrdili su da bi potpuno objavljivanje atentatorskih dosijea moglo kompromitovati “izvore i metode” obavještajne službe, kao i nepravedno uvući u kontroverzu tadašnje zvaničnike.
Tokom kampanje za izbore 2024, Tramp je obećao svojim pristalicama i Robertu F. Kenediju mlađem, sinu brata ubijenog predsjednika, da će objaviti dokumente o atentatu na JFK iz 1963, kao i o ubistvu njegovog oca Roberta F. Kenedija 1968.
Trampova naredba zahtijeva plan za objavljivanje dokumenata o atentatima na RFK i Martina Lutera Kinga mlađeg do 9. marta.
“Predsjednik Tramp okončava beskonačna odlaganja. Predsjednik Tramp je tokom kampanje obećao da će objaviti atentatorske dosijee kako bi Amerikancima dao istinu”, navodi se u dokumentu Bijele kuće izdatom 23. januara.
Uprkos Trampovoj naredbi, izvori tvrde da razne obavještajne agencije koje posjeduju dokumente o atentatu i dalje predlažu njihovo redigovanje i skrivanje informacija, prenosi Telegraf.
“Kada predsjednik čuje za ovu opstrukciju, pobjesniće”, rekao je zvaničnik Bijele kuće za Axios.
“Ovo je potpuni deep state bull*hit,” dodao je drugi.
“Nemojte se iznenaditi ako se svi ovi dokumenti jednostavno iznenada pojave na internet. On želi da zatvori ovu priču i kaže da je ispunio obećanje”, rekao je Trampov savjetnik.
Novootkriveni FBI dokumenti mogli bi biti relevantni u tekućoj federalnoj tužbi koju je Mary Ferrell Foundation podnijela protiv Bajdenove administracije 2022. godine.
Tužba tvrdi da su federalne agencije imale još dokumenata povezanih s atentatom koje nisu predale Nacionalnom arhivu.
Među njima su: zatvorski snimci mafijaškog bosa Karlosa Marčela, koji je tvrdio da je bio umiješan u atentat, te CIA dokumenti o Džordžu Joanidesu, šefu tajnih operacija CIA u Majamiju, koji je bio oficir za vezu sa grupom kubanskih izgnanika u Nju Orleansu, koja je imala seriju susreta sa Osvaldom prije pucnjave.
Joanides je takođe optužen da je obmanjivao kongresnu komisiju koja je istraživala atentat, jer nije otkrio svoje veze sa Osvaldom.
“Joanidesov dosije izgleda baš kao ovi novootkriveni FBI fajlovi. To je nešto direktno povezano sa atentatom, a nikada nije dostavljeno Nacionalnom arhivu”, rekao je Morli.
Neki stručnjaci ranije su kazali da se ne trebaju gajiti prevelika očekivanja u vezi s objavom dokumenata. U krugovima Bijele kuće otkriće dodatnih 2.400 dokumenata nazvano je “taktikom odugovlačenja duboke države”, tvrdi Axios.
Džon F. Kenedi ubijen je u novembru 1963. tokom posjete Dalasu, dok se vozio u otvorenoj limuzini.
U službenu priču da je Li Harvi Osvald, odgovoran za atentat, djelovao sam ne vjeruju dvije trećine Amerikanaca. Među teorijama zavjere nalaze se tvrdnje o zavjeri CIA, osveti Kubanaca, mafijaškoj likvidaciji i napadu koji je financirao vojno-industrijski kompleks.
Nezavisne.com
