14. Februara 2025.

Evropski parlament: Bez zajedničke deklaracije Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, razgovarano o dijalogu i spoljnoj politici

Poslanici Evropskog parlamenta i Srbije razgovarali su juče u Strazburu o dijalogu Beograda i Prištine, ekonomskom razvoju i usklađivanju Srbije sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, ali nisu usvojili zajedničku deklaraciju nakon dvodnevnog sastanka Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) EU-Srbija. video icon

Tokom današnjeg sastanka poslanici EP pozvali su Srbiju da se u potpunosti uskladi sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom (ZSBP) EU, dok su srpski poslanici poručili da će ona to učiniti kada postane punopravna članica EU i pozvali EU da se više angažuje kada je reč o dijalogu Beograda i Prištine.

Sorensen: Dobri razgovori u Berlinu i Parizu o nastavku dijaloga
Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Peter Sorensen saopštio je večeras da imao veoma dobre i sadržajne razgovore u Parizu i Berlinu o tome kako da se nastavi dijalog.”Proveo sam poslednja dva dana u Parizu i Berlinu. Imali smo veoma dobre i sadržajne razgovore o tome kako nastaviti dijalog. Zahvalan sam im na punoj podršci mojim naporima”, naveo je Sorensen na nalogu specijalnog izaslanika EU za dijalog Beograda i Prištine na društvenoj mreži X.Visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbednosnu politiku Kaja Kalas najavila je juče da će u martu ove godine razgovarati sa Sorensenom o tome kako da se nastavi taj proces jer je, kako je naglasila, jasno da je normalizacija odnosa potrebna za obe strane.

Tako je narodna poslanica Elvira Kovač naglasila da Srbija do momenta ulaska u EU nije u obavezi da se 100 odsto uskladi sa ZSBP EU, ali je dodala da se Srbija trudi da taj procenat bude što veći i da on trenutno iznosi 61 odsto.
S tim se saglasio i predsedavajući delegacije Narodne skupštine Srbije Milimir Vujadinović, koji je rekao da “kada bi Srbija sutra postala punopravna članica EU, sutra bi 100 odsto uskladila svoju spoljnu i bezbednnosnu pollitiku sa EU”.

Istovremeno je istakao da Srbija podržava teritorijalni integritet Ukraine, da se pridružila svim važnim inicijativama kada je reč o osudii nasilja u Ukrajini i da pruža podršku toj zemlji, ali da nije saglasna sa sankcijama jer iz ličnog iskustva zna da one pogađaju civilno stanovništvo i ne doprinose rešavanju sukoba.

Za puno usklađivanje Srbije sa ZSBP založila se poslanica opozicionog Zeleno-levog fronta Biljana Đorđević, dok je poslanik Evropskog parlamenta Tejs Rojten rekao da bi voleo da se Srbija pridruži EU, pod uslovima koji zahtevaju članstvo, ali da je to potrebno videti i po pitanju ZSBP i načinu na koji se govori o evropskoj bezbednosnoj situaciji jer, kako je naveo, ne radi se o sukobu Ukrajine i Rusije, nego “ratu agresije na Ukrajinu”.

Tokom razgovora o dijalogu Beograda i Prištine srpski poslanici su ukazali na bezbednosne izazove s kojima se suočava srpski narod na KiM i saglasili se da je Srbija posvećena procesu dijaloga i da se ponaša kao konstruktivna strana, ali da je nemoguća normalizacija odnosa kad Priština krši sve sporazume i svakodnevno povlači poteze koji ugrožavaju egsiztenciju srpskog naroda i odbija da formira Zajednicu srpskih opština.

Oni su kritikovali jednostrane poteze Prištine na KiM i govorili o napadima na Srbe i etničkom čišćenju Srba sa KiM, a poslanica Staša Stojanović rekla je da postoje indicije da će Priština zatvoriti centar za socijalni rad u Leposaviću, dok je poslanik Igor Bečić pozvao EU da odigra veću ulogu u dijalogu da bi došlo do normalizacije odnosa i iznalaženja održivog rešenja za aktuelnu situaciju.

Predsedavajući delegacije Narodne skupštine Srbije Milimir Vujadinović naglasio je da sprski poslanici iz vlasti i opozicije očekuju da EU ispuni svoje obaveze i potrudi se da se ispoštuju dogovori iz dijaloga Beograda i Prištine, pre svega kada je reč o formiranju ZSO i pozvao kolege iz EP da u svojim matičnim zemljama prenesu apel srpske delegacije da se “momentalno zaustavi” progon srpskog stanovništva.

Poslanik Veroljub Arsić je ocenio je da je situacija na KiM sramota “i međunarodne zajednice i EU” i upitao da li je teritorijalnni integritet Srbije manje vredan od Ukrajine, dok je poslanik Narodnog pokreta Srbije Đorđe Stanković apelovao na raspisivanje lokalnih izbora na KiM i pozvao EP i Komisiju da urade sve što je u njihovoj moći kako bi se formirala Zajednica srpskih opština.

Ni Poslanik Evropskog parlamenta Vladimir Prebilič nije zadovoljan zbog situacije u kojoj se nalazi srpska manjina na KiM i poručuje da EU može da uradi više.

“Možemo li učiniti više u ime EU? Da. Da li treba da uradimo više? Da”, rekao je Prebilič.

Kada je reč o ekonomiji, poslanici vladajuće koalicije u Srbiji govorili su o privrednom rastu Srbije, ističući da se u naredne tri godine očekuje prosečna stopa rasta od 4,5 odsto godišnje i da je Srbija prošle godine zabeležila 5,1 milijardi evra stranih direktnih investicija, a da će prema proceni MMF-a biti najbrže rastuća ekonomija Evrope.

S druge strane, opozicioni poslanici tvrdili su da ekonomski rast ne prati ekonomski razvoj i kritikovali ulaganja u projekte kao što je Expo2027 ili projekte stranih investitora.

Nakon rasprave o ovim temama, drugog dana sastanka POSP EU-Srbija očekivalo se usvajanje zajedničke deklaracije, ali iako su srpski poslanici usvojili taj tekst, njega nisu podržali poslanici Evropskog parlamenta zbog čega nije usvojena zajednička deklaracija.

Naredni sastanak POSP EU-Srbija trebalo bi da bude održan u septembru ove godine u Beogradu.

RTV.

Podijeli vijest na:

Pretplata
Obavijesti o
guest

0 Komentara
Najstariji
Najnoviji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Pregledaj sve komentare