Svi vodeći poslovni mediji objavili su jučer, 9. avgusta, informaciju kako je iznenada cijena prirodnog plina u Evropi skočila za 40 posto, što je znak da se ispod starog kontinenta iznova može otvoriti provalija energetske neizvjesnosti i nesigurnosti.
Iako je povod skoka cijene prirodnog plina naizgled prozaičan – štrajk radnika LNG postrojenja u Australiji koji nisu zadovoljni prosječnim platama od oko 3.000 dolara (prema Australina Bureao od Statistic) – pravi razlog novog šoka jest geopolitički sukob tj. drastično reduciranje distribucije prirodnim plinom iz Rusije, pa je poskupljenje plina u osnovi realizacija akumuliranog političkog rizika, piše Jutarnji.hr.
A politički rizici – među kojima nisu samo obračun Zapada sa Rusijom ili napetost u odnosima sa Kinom nego i donošenje cijelog niza kontroverznih odluka u javnim politikama – sve dramatičnije utiču na poslovanje kompanija. Ovogodišnje istraživanje vrlo ugledne Oxford Analytice otkrilo nam je kako je 100 posto globalnih velikih korporacija radilo na jačanju svojih sposobnosti za upravljanje političkim rizicima, dok ih je 54 posto povisilo ulaganja u osiguranje od političkih rizika ili se na neki način finanaijski zaštitilo od političkih rizika.
Najgore su pogođene evropske kompanije. Na globalnom nivou 60 posto kompanija prijavilo je u istraživanju negativni neto uticaj konflikta u Ukrajini, dok su zapadnoevropske kompanije u 86 posto slučajeva procijenile kako zbog tog političkog rizika imaju direktne ili indirektne gubitke. Samo je 33 posto američkih kompanija procijenilo da im politički rizik generiše neto štetu. To su svuda ogromni postotci koji otkrivaju istinske razmjere planetarne poslovne drame koje generišu nabujali politički rizici, pa je sasvim sigurno da istraživanje Oxford Analytice treba postati priručnik koji bi trebali čitati donosioci politički odluka prije potencijalnog činjenja štete. Pitanje je, naime, vremena kad će akumulirani politički rizici učiniti Evropu i niz njezinih biznisa neupravljivima.
Posebna napomena: Oxford Analytica nema nikakve veze s Cambridge Analyticom upletenom u veliki skandal. Oxford Analytica tužila je Cambridge Analyticu zbog krađe imena, ali je notorni desničar Steve Bannon ostao kod narativa da je ime kompanije izmislio.
Analize eksperata Oxford Analytice postavljaju tezu kako je šok rata u Evropi uzrokovao promjenu poslovne paradigme. Postotak kompanija koje su kupile neki oblik osiguranja od političkog rizika narastao je s 25 posto u 2019. na 68 posto u ovoj godini. U istom razdoblju broj kompanija koje su predviđale jačanje deglobalizacijskih trendova narastao je s prošlogodišnjih 16 na ovogodišnjih 50 posto.
Ako zaista deglobalizacija napreduje tom brzinom, onda je vjerovatnost da će u samo 2-3 godine uništiti ono što za što je globalizaciji trebalo 20-30 godina. A da bi stvari mogle otplutati nošena stihijom deglobalizacije govori i podatak iz istraživanja da je procjena odvajanja zapadnog biznisa od Kine povećana s 12 posto kompanija u 2022., na 42 posto u 2023..
Sudeći prema mišljenju kompanija, deglobalizacija se zahuktava; galopira kao četiri jahača apokalipse. Kakve će biti posljedice?
Evo kako u istraživanju/analizi “The Year Political Risk Became Everyone‘s Risk” opisuju prirodu rastućeg problema: “Ovako posrednik u osiguranju obično opisuje politički rizik: ‘mala učestalost, visoka ozbiljnost’. Politički rizik je, ukratko, rizik od katastrofe ili ‘mačji rizik’, slično mnogim vrstama prirodnih katastrofa. Morat ćemo ponovno razmisliti o tom opisu: ove je godine više od 9 od 10 kompanija koje smo anketirali prijavilo gubitak zbog političkog rizika (u odnosu na 35 posto prije samo nekoliko godina). Ove je godine politički rizik postao svačiji rizik”.
Nova analiza: Ovo su prosječne plate u velikim kompanijama poput Amazona i Googlea
Analitičari Oxford Analytice nisu nešto naročito pametno napisali kad su zaključili da je ‘ove godine politički rizik postao svačiji rizik’ jer to svako mogao vidjeti kroz kretanje cijena kod odlaska u trgovinu ili na pijacu. No, činjenica je da su anketirali veliki broj kompanija te su došli do podataka da je politički rizik više disruptivan tj. opasniji nego što nam se činilo prateći rast cijena u zadnje dvije godine. Posebno se logično zabrinuti u Evropi. Naime, u Sjedinjenim državama više je kompanija (njih 42 posto) priznalo da imaju neku korist od rata u Ukrajini, što je više od onih 33 posto koje imaju utvrđeni neto gubitak. Drugim riječima, Evropa je uvjerljivo najviše izložen kontinent političkim rizicima.
Što će evropski političari, a posebno evroparlamentarci učiniti po tom pitanju? Ili neće učiniti ništa, pa ćemo ubuduće drhtati zbog dvoznamenkastog skoka cijene prirodnog plina kad neko ko radi u australijskom i američkom rudarstvu zaželi rast temeljne plate i(ili) bonuse? Veća je vjerovatnost da evropski političari uopće neće shvatiti koliko su nagomilali političkog rizika, pa će ga i dalje povećavati, piše Jutarnji.
