Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH u drugom čitanju o ovom zakonu odlučivaće 24. jula, a Dom naroda u prvom čitanju dan kasnije, međutim EU je sporno to što je predloženo da žalbene procedure po ovom zakonu provodi Žalbeno vijeće pri Savjetu ministara BiH jer, po njima, oni ne “ispunjavaju kriterijume nezavisnosti i specijalizacije drugostepenog tijela”.
Tim povodom Johan Zatler, šef Delegacije EU, uputio je pismo Kolegijumu Predstavničkog doma i Doma naroda tražeći da se zakon o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH uskladi sa međunarodnim standardima.
U pismu je podsjetio i da je ovaj zakon od značaja za ispunjavanje ključnog prioriteta broj 12 o garantovanju slobode izražavanja, istovremeno naglašavajući da je potrebno da BiH usvoji zakone o slobodi pristupa informacijama na državnom i entitetskom nivou, međunarodno usklađene u cijeloj zemlji i usklađene sa relevantnim evropskim standardima i pravnom stečevinom EU.
On predlaže da se problem riješi kroz amandmane na zakon koji je već u proceduri, i to na način da Institucija ombudsmana BiH za ljudska prava umjesto Žalbenog vijeća Savjeta ministara BiH postupa kao drugostepeno tijelo i njihove odluke bile bi obavezujuće.
“Druga opcija, u skladu sa relevantnim međunarodnim standardima, bila bi da se obezbijedi direktan pristup sudskoj zaštiti u hitnom upravnom sporu protiv rješenja nadležnih institucija. U tom slučaju morao bi se pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH podnošenjem tužbe u roku od 15 dana, a Sud bi u hitnom upravnom sporu morao rješavati što prije i donijeti odluku”, napisao je Zatler u svom pismu.
Inače, samim zakonom, koji je već usvojen u prvom čitanju, predviđene su kazne i do 20.000 KM za one koji ga ne poštuju, a predviđeno je i uspostavljanje centralnog portala javnih informacija. Po novom zakonu, institucije BiH biće u obavezi da redovno objavljuju i ažuriraju informacije iz svog djelokruga rada i to u roku od 15 dana od dana nastanka informacije.
Sve institucije BiH biće u obavezi da imenuju službenika za informisanje i moraće voditi evidenciju primljenih i obrađenih zahtjeva. Predviđeno je i da podnosilac zahtjeva za neku informaciju ima pravo da traži dopunu ukoliko smatra da pružena informacija nije zadovoljavajuća, a onaj ko posjeduje tu informaciju u roku od 15 dana mora odlučiti o tom zahtjevu.
Kada je riječ o kaznama, zakonom je predviđeno da će službena osoba koja uništi, sakrije ili na drugi način učini nedostupnim dokument koji sadrži u namjeri da onemogući ostvarivanje prava na pristup informacijama biti kažnjena sa 1.000 do 10.000 KM.
Foto: Arhiva/Ilustracija
Izvor: Nezavisne
