EU je značajno povećala izdvajanja i resurse za menadžment migracija, s obzirom na to da je, prema najnovijim objavljenim podacima Evropske službe za spoljne granice Frontex, 2023. godina bila rekordna u pogledu rasta ilegalnih migracija.
Evropska komisija je, kako smo nedavno pisali, usvojila novi budžetski okvir u kojem su predviđena rekordna izdvajanja za borbu protiv ilegalnih migracija, a BiH je u procesu pregovora s Frontexom kako bi njihovi službenici zajedno s policijskim agencijama u BiH obavljali kontrolu granica.
Iz Kancelarije EU u Sarajevu kažu da je upravo pokrenut projekat između Evropske komisije i BiH vrijedan čak 6,4 miliona evra za jačanje upravljanja granicama i migracijama u BiH. Kako je pojašnjeno, odluka je donesena zbog značajnog porasta broja dolazaka u BiH posljednjih godina. EU, naime, smatra da BiH mora poboljšati tehniku upravljanja granicama, s obzirom na to da je od 2017. godine, kako kažu, broj ljudi koji prolaze kroz BiH porastao za 1,6 puta, uz kontinuirani rast u 2022. i 2023. godini.
“Iako se od 2018. ulažu napori da se poboljša kapacitet zemlje za upravljanje granicama i migracijama, izazovi i dalje postoje zbog ograničenih tehničkih kapaciteta i saradnje između različitih agencija i organizacija”, kažu u Kancelariji EU.
Za rješavanje ovih pitanja ovaj projekat, koji finansira EU, biće fokusiran na poboljšanje integrisanog upravljanja granicom, a projekat će biti usklađen sa Akcionim planom EU za zapadni Balkan i relevantnim strategijama u BiH.
Frontex, kako ističu, svakog mjeseca angažuje više od 2.000 službenika na spoljnim granicama EU i u partnerskim zemljama, a trenutno ima 19 aktivnih operacija.
I unutar EU je prije mjesec dana postignut novi sporazum između Evropskog parlamenta i Savjeta EU o mjerama za suzbijanje ilegalnih migracija unutar same EU.
Mjere predviđaju dodatne obaveze za zemlje članice u smislu identifikovanja i kažnjavanja trgovaca ljudima, ali i građana EU koji im na različite načine pomažu.
Primjera radi, pooštrene su kazne i uvedeni u krivični sistem novi oblici eksploatacije, koji podrazumijevaju prisilni brak, nezakonito usvojenje i surogat majčinstvo, a za ova djela predviđene su kazne zatvora od najmanje pet godina ili, u slučaju teških krivičnih djela, najmanje deset godina zatvora.
Biće pojačane i sankcije pravnim licima, kao što su preduzeća koja su odgovorna za krivična djela u vezi sa trgovinom ljudima.
Sankcije od sada uključuju isključenje iz pristupa javnom finansiranju, uključujući tenderske procedure, pomoć, dozvole i licence, te oduzimanje ovlaštenja i odobrenja za radnje koje su dovele do izvršenja krivičnog djela.
Na sajtu Ministarstva bezbjednosti BiH je naglašeno da je BiH prošle godine napravila veliki iskorak u pogledu jačanja bezbjednosti kroz uspostavljanje pune operativne saradnje sa Europolom, a da se sada očekuje i uspješan sporazum o saradnji sa Frontexom.
“U situaciji kada postoji izuzetan pritisak ilegalnih migracija, izuzetno je važna policijska saradnja i zajedničko djelovanje u čuvanju i kontroli granica”, kažu oni.
