Strukturne baterije mijenjaju način konstrukcije električnih automobila
Električni automobili imaju jedan ozbiljan nedostatak u poređenju sa vozilima koja koriste benzinske ili dizel motore, a to je velika masa. Paketi s abaterijama mogu da dodaju nekoliko stotina kilograma ukupnoj težini vozila, zauzimaju dragocen prostor ispod putničke kabine i zahtijevaju dodatne zaštitne i noseće elemente. Proizvođači zato sve više razvijaju strukturne baterije, odnosno konstrukcijska rješenja u kojima baterijski paket postaje sastavni dio šasije i karoserije automobila.
Kod klasičnih električnih vozila baterija predstavlja zaseban sklop koji se ugrađuje između prednje i zadnje osovine. Ćelije su raspoređene u module ili direktno u zaštitno kućište, dok konstrukcija automobila mora da obezbijedi njihovo pričvršćivanje i zaštitu od mehaničkih oštećenja.
Strukturne baterije mijenjaju ovaj princip. Umjesto da se baterijski paket samo pričvrsti za podvozje, on postaje dio samonoseće konstrukcije vozila. Takav pristup poznat je pod oznakama Cell-to-Chassis (CTC) i Cell-to-Body (CTB), a omogućava uklanjanje pojedinih dodatnih elemenata, smanjenje mase i efikasnije korišćenje prostora.
Važno je naglasiti da same baterijske ćelije najčešće ne preuzimaju noseću funkciju. Umjesto toga, baterijsko kućište i okolni konstruktivni elementi zajedno doprinose krutosti vozila.
Prednosti su višestruke. Manja masa može da smanji potrošnju električne energije i poveća domet, dok integracija baterije u pod omogućava više prostora u kabini. Istovremeno se smanjuje broj komponenti, pojednostavljuje proizvodnja i potencijalno smanjuju troškovi.
Tesla je među prvim proizvođačima primenila ovaj koncept sa velikim cilindričnim ćelijama formata 4680, kombinujući strukturni baterijski paket sa velikim aluminijumskim odlivcima prednjeg i zadnjeg dijela samonoseće karoserije.
BYD koristi Cell-to-Body tehnologiju, između ostalog na modelu Seal, gdje baterija doprinosi ukupnoj čvrstini karoserije. BMW takođe razvija sličan pristup za Neue Klasse platformu, sa šestom generacijom tehnologije baterija i integrisanim podnim sklopom.
Međutim, ovakva konstrukcija donosi i određene nedostatke. Kada baterija postane dio noseće strukture automobila, oštećenja nastala prilikom sudara mogu da otežaju popravku. Zamjena pojedinačnih ćelija može biti komplikovanija, naročito ako su međusobno povezane lepljenjem ili ugrađene u teško pristupačne dijelove konstrukcije.
To ne znači da je zamjena kompletnog baterijskog paketa nemoguća. Pojedina rješenja omogućavaju njegovo uklanjanje iz vozila, ali postupak može zahtijevati demontažu dodatnih dijelova enterijera i karoserije, što povećava troškove servisa.
Bezbjednost takođe zahteva posebnu pažnju. Proizvođači moraju da obezbijede odgovarajuću zaštitu pri bočnim udarima, oštećenjima podvozja i deformacijama karoserije, uz efikasno hlađenje baterijskih ćelija tokom brzog punjenja i zahtjevne vožnje.
Strukturne baterije zato predstavljaju važan korak u razvoju električnih automobila, ali njihova prednost neće zavisiti samo od uštede u masi i proizvodnim troškovima. Podjednako važni biće mogućnost popravke, dugoročna pouzdanost i cijena održavanja. Najveća promjena jeste to što baterija više nije samo izvor energije koji automobil prevozi, već postaje aktivni dio njegove konstrukcije, piše Motor1 .
Izvor: benchmark