Kandidat za potpredsedika SAD američki senator Džej Di Vens predstavio se naciji na republikanskoj konvenciji kao dete zaboravljenog industrijskog grada u Ohaju koji će se boriti za radničku klasu ako bude izabran u novembru.
Opisujući svoje životno putovanje od teškog detinjstva do američkih marinaca, pravnog fakulteta Jejla i konačno američkog Senata, Vans se predstavio Amerikancima dok je koristeći svoju priču tvrdio da razume njihovu svakodnevnu borbu.
“Odrastao sam u Midltaunu u Ohaju, malom gradu u kome su ljudi govorili šta misle, gradili svojim rukama i voleli svog Boga, svoju porodicu, svoju zajednicu i svoju zemlju celim srcem. Ali to je takođe bilo mesto koje je američka vladajuća klasa u Vašingtonu odbacila i zaboravila“, rekao je Vens, zvanično prihvatajući nominaciju stranke na Republikanskoj nacionalnoj konvenciji u Milvokiju.
Optužio je “političare od karijere” poput predsednika Džoa Bajdena – za koga je Vens primetio da je u politici duže nego što je živ – da uništavaju zajednice poput njegove lošom trgovinskom politikom i inostranim ratovima.
“Vizija predsednika Trampa je tako jednostavna, a opet tako moćna”, rekao je, “Završili smo, dame i gospodo, sa opsluživanjem Volstrita. Posvetićemo se radnom čoveku.“
Obećanja iz slogana Učinimo Ameriku ponovo velikom
Takođe je više puta apelovao na radničku i srednju klasu u Mičigenu, Pensilvaniji i Viskonsinu – tri države koje će verovatno odlučiti izbore 5. novembra.
Vens je opisao svoju baku “Mamav”, koja ga je odgajala dok se njegova majka borila sa zavisnošću – i pozdravio svoju majku, Beverli, koja je gleda njegov govori.
“Ponosan sam što mogu da kažem da je moja mama večeras ovde, 10 godina čista i trezna”, rekao je Vens. “Volim te mama.”
Vensov debi u udarnom terminu, manje od dve godine nakon što je preuzeo svoju prvu javnu funkciju, završio je meteorski uspon koji se poklopio sa njegovom transformacijom iz žestokog Trampovog kritičara u jednog od njegovih najodanijih branilaca.
On je jedan od nekoliko republikanaca visokog profila, kao što su američki senatori Ted Kruz i Marko Rubio, čiji je preokret od kritičara do lojaliste podvukao Trampovo preuzimanje stranke.
Vens je pomogao da se Trampovi populistički instinkti oblikuju u politički program koji bi povukao SAD iz njihove dominantne uloge u globalnim poslovima, i odličan kandidat da nosi Trampov slogan “Učinimo Ameriku ponovo velikom”.
Njegov govor je obuhvatio mnoga osnovna načela Trampizma, obećavajući da će dati prednost domaćoj proizvodnji u odnosu na kineski uvoz i upozoravajući saveznike da više neće dobiti “besplatnu vožnju” u obezbeđivanju mira u svetu.
Vens se protivio vojnoj pomoći Ukrajini i branio Trampove pokušaje da Bajdenu preokrene svoj izborni poraz 2020. On je tvrdio da vlada mora učiniti više da pomogne radničkoj klasi ograničavanjem uvoza, podizanjem minimalne plate i suzbijanjem korporativne velikodušnosti.
Ti stavovi, koji su u suprotnosti sa tradicionalnim pro-poslovnim stavom Republikanske stranke, ipak pomno prate Trampov program.
Radikalniji od Trampa
Što se spoljne politike tiče, Vens nije ništa manje “radikalan” od Trampa, štaviše, u mnogome je radikalniji. Što se Ukrajine tiče, Vens se više puta otvoreno protivio daljoj pomoći Ukrajini oružjem i pristalica je “brzog okončanja rata” putem pregovora. Taj stav je potvrdio i nakon što ga je Tramp nominovan za potpredsjednika.
Protiv podrške Ukrajini
Vens ima dugu istoriju izjava protiv podrške Ukrajini. Prošle godine sa još 18 republikanaca potpisao je dokument pozivajući predsjednika Bajdena da zaustavi “neograničenu pomoć” Ukrajini. Takođe, zaprijetio je blokiranjem sljedećeg paketa ako ne budu vezani za strategiju brzog završetka rata u Ukrajini, prenosi Index.hr.
U intervjuu sa Stivom Benonom Vens je izjavio: “Nije me briga što će se dogoditi s Ukrajinom.”
Dalje, NY Times je objavio tekst u aprilu 2024. godine, u kojem je izjavio:
“Glasao sam protiv paketa u Senatu i protivim se gotovo svakom prijedlogu da SAD nastavi finansirati ovaj rat. Gospodin Bajden nije uspio artikuliaati čak ni osnovne činjenice o tome štaUkrajina treba i kako će ova pomoć promijeniti stvarnost na terenu: koliko Ukrajini treba i koliko mi zapravo možemo pružiti?”
Dalje je tvrdio: “Obvezujući se na obrambenu strategiju, Ukrajina može sačuvati svoje dragocjeno ljudstvo, zaustaviti krvarenje i dati vremena za početak pregovora, ali to bi zahtijevalo da i američko i ukrajinsko vodstvo prihvate da je cilj gospodina Zelenskog i povratka na granice iz 1991. godine – fantazija.”
Osim toga, ponudio je i svoje rješenje sukoba:
“Ono što bih želio učiniti, i što mislim da je ovdje temeljno moguće postići s američkim vodstvom, ali to ne znate dok ne obavite razgovor, jest da zamrznete teritorijalne linije negdje blizu mjesta na kojem su sada. To je prvo. Drugo, garantujete i nezavisnost Kijeva, ali i njegovu neutralnost. To je temeljna stvar koju su Rusi tražili otpočetka. Mislim da Rusi puno toga što su tražili jest nepošteno, ali neutralnost je očito nešto što oni vide kao egzistencijalno. I treće, moraće biti određena američka sigurnosna pomoć dugoročno. Mislim da su te tri stvari ostvarive”.
Podržava Izrael
S druge strane, Vens je snažan pristalica Izraela. U jednoj od svojih izjava je opisao odnos SAD-a i Izraela: “Kulturološki, moralno, politički, to je pravi saveznik u smislu da ne dijelimo samo neke interese, već mi zapravo dijelimo vrijednosti.”
Vens podržava američko financiranje Izraela u trenutnom ratu sa Hamasom. Kritikovao je Bajdenovu administraciju zbog “uskraćivanja Izraelcima precizno navođenog oružja”, koje je potrebno Izraelu te je naveo kako Hamas snosi punu odgovornost za sve civilne žrtve. Oštro je kritikovao Bajdena, rekavši: “Morate, prije svega, omogućiti Izraelu da zapravo završi posao.”
Ponovio je svoje kritike i nedavno, tvrdeći: “Prvo, želite da Izrael završi ovaj rat, i to što je brže moguće, jer što duže traje, njihova situacija postaje teža. A drugo, nakon rata želite ponovno potaknuti mirovni proces između Izraela, Saudijske Arabije, Jordana itd.”
Zbog čega bi Tramp odabrao nekoga ko stavovima dodatno odstupa od onoga što on predstavlja?
Moguća je opcija da Tramp želi dati do znanja da postoji neko ko je još radikalniji od njega.
Nacrt mirovnog rješenja
Vraćajući se na Ukrajinu, iz Trampovog tabora je najavljen još jedan nacrt mirovnog rješenja. Trampov saradnik Ričard Grenel predložio je stvaranje “autonomnih zona” u Ukrajini i neulazak Ukrajine u NATO. Inače, Grenel je bio ambasador u Njemačkoj za vrijeme Trampovog predsjedničkog mandata i vršilac dužnosti šefa nacionalne bzbjednosne službe. Prema najavama raznih medija, upravo Grenel ima veliku šansu dobiti visoki položaj u spoljnjoj politici ako Tramp postane predsjednik.
Grenel je ponovio stav da Ukrajina ne mora biti primljena u NATO u bliskoj budućnosti. Isto tako, Bloomberg piše da će se plan Grenela “suočiti s protivljenjem predsjednika Zelenskog”, a takođe isti list podsjeća da su i raniji sporazumi (Minsk I i II) uključivali autonomiju Donbasa, a da je sada zauzet od strane ruskih trupa.
Istovremeno, Grenel je više puta rekao da ne govori uime Trampa i da nije s njim razgovarao po tom pitanju. Ali, nije ovo prvi takav projekt koji je napisao savjetnik nekog predsjedničkog kandidata. Određene aktivnosti u Trampovom taboru kada je Ukrajina u pitanju su u toku. I prema onome što dolazi do javnosti, nijedan ne odgovara onome što od Rusije zahtijeva Kijev i zemlje EU, a to je povlačenje na granice iz 1991. godine i plaćanje ratne odštete.
