U Zagrebu je potvrđeno prisustvo virusa Zapadnog Nila. Virus je potvrđen i kod ljudi, a četiri osobe se zbog zaraze liječe u Klinici za infektivne bolesti, dok su dvije na intenzivnoj njezi.
Virus Zapadnog Nila najčešće kruži između ptica i komaraca, dok se čovjek može zaraziti ubodom komarca koji je prethodno pokupio virus od zaražene ptice.
Virus je pronađen kod pet uginulih vrana na različitim lokacijama u Zagrebu, što prema riječima stručnjaka ukazuje na znatno prisustvo virusa na gradskom području.
Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuju da broj oboljelih od virusa Zapadnog Nila u Hrvatskoj značajno varira iz godine u godinu.
U posmatranom periodu zabilježeno je ukupno 120 oboljelih i pet smrtnih slučajeva, pri čemu se najveći broj slučajeva dogodio 2018. godine, kada su oboljele 63 osobe, a četiri su umrle.
Na stranicama HZJZ-a navodi se i da vrijeme inkubacije traje od dva do 15 dana te da većina infekcija (70-80%) prolazi bez simptoma, dok ostali inficirani imaju blaže simptome bolesti nalik gripu, koji uključuju povišenu temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima, kao i slabost, anoreksiju, limfadenopatiju, mučninu i povraćanje.
“U 25-50% slučajeva javlja se eritematozni makulopapulozni ili morbiliformni osip na vratu, trupu i udovima. Simptomi infekcije povlače se u roku od nekoliko dana (3-6 dana). U težim slučajevima, u manje od 1% zaraženih, razviće se neurološki oblici bolesti kao što su meningitis, meningoencefalitis, encefalitis te akutna mlohava kljenut kao najteži oblik bolesti, prenosi Index .
Simptomi mogu uključivati jako povišenu temperaturu, glavobolju, ukočenost vrata ili šije, stupor, dezorijentaciju, tremor, konvulzije, izraženu mišićnu slabost, flakcidnu paralizu (mlohavu kljenut) i komu”, objašnjavaju.
Prof. dr sc. Branimir K. Hackenberger s Odjela za biologiju Univerziteta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku za Index je rekao da nalaz virusa Zapadnog Nila u vranama nikako nije zanemariva činjenica, već je ozbiljan biološki signal.
“Tigrasti komarac redovno se povezuje s virusom Zapadnog Nila, često i kao navodni glavni krivac. To nije tačno. Glavni prenosioci virusa Zapadnog Nila u Evropi vrste su iz roda Culex”, još je rekao.
Kaže da Zagreb trenutno ima dva različita problema s komarcima. Culex pipiens važan je prenosilac virusa Zapadnog Nila i aktivniji je uveče i noću, dok je tigrasti komarac aktivan tokom dana i važan prenosilac drugih bolesti poput denge, chikungunye i Zike.
Govori da se zaštita svodi na tri linije odbrane od ovih napasnika: odbrana na koži, odbrana odjećom i odbrana prostora.
"Na koži funkcionišu repelenti, ali samo s dokazano djelotvornim aktivnim supstancama, a to su DEET (N,N dietil meta toluamid) u koncentraciji od dvadeset do trideset odsto, ikaridin (pikaridin), IR3535 te ulje limunskog eukaliptusa (PMD). Sve ostalo je uglavnom trgovina očekivanjima.
Ključna je pravilna primjena u vidu tankog, ali potpunog sloja po svoj otkrivenoj koži, jer komarac pouzdano nađe onih nekoliko nenamazanih kvadratnih centimetara. To je posebno važno kod tigrastog komarca jer on leti nisko i napada gležnjeve, stopala i potkoljenice, dakle upravo dijelove tijela koje ljudi redovno zaborave namazati.
Repelent treba obnavljati nakon vremena navedenog na deklaraciji, nakon znojenja ili kupanja, a ako se koristi i zaštita od sunca, prvo ide krema za sunčanje, a repelent tek nakon nje", kaže.
"Odjeća je potcijenjena, ali je zapravo vrlo efikasna. Duge, široke i svijetle stvari od gušće tkanine bitno smanjuju broj uboda, dok uska i tanka odjeća gotovo ne štiti jer komarac s lakoćom probode tkaninu. Mreže na prozorima i mreža nad krevetom najisplativija su investicija koju neko može vrlo lako napraviti, uz uslov da su bez rupa i da dobro naliježu", dodaje.
"Ultrazvučni odbijači komaraca ne djeluju, što je više puta pokazano u kontrolisanim ispitivanjima. Narukvice, naljepnice i svijeće s citronelom štite eventualno nekoliko centimetara oko osobe i na otvorenom ih vjetar praktično poništava. To je posebno bezvrijedno protiv tigrastog komarca koji je uporan i vraća se u naletima.
Vitamin B, bijeli luk i slični 'prirodni' pristupi nemaju potvrđen efekat. Posebno bih se osvrnuo na električne UV lampe s rešetkom, jer one masovno ubijaju noćne leptire, kornjaše i druge korisne insekte, a komarce gotovo uopšte ne privlače. Komarac traži ugljen-dioksid, toplotu i miris kože, a ne svjetlo. S ekološke strane to je čista šteta bez ikakve koristi.
Slično važi i za samoinicijativno prskanje dvorišta insekticidima u spreju, gdje efekat traje sat ili dva, a stradaju oprašivači i predatori koji bi inače sami držali dio populacije pod kontrolom. Ekotoksikološki je to ne samo besmisleno već i štetno, a ekonomski neisplativo.
Jedna stvar ipak dobro funkcioniše protiv tigrastog komarca na terasi, a to je obični vrtni ventilator. Tigrasti komarac slabo leti i vazdušna struja ga efikasno drži podalje", napominje.
Odgovorio je i u koje su doba dana komarci koji mogu prenositi virus najaktivniji i postoje li mjesta u Zagrebu na kojima je rizik veći.
"Culex pipiens, dakle stvarni prenosilac virusa Zapadnog Nila, sumračna je i noćna vrsta. Njihova aktivnost počinje otprilike sat vremena prije zalaska sunca, a vrhunac je u prva dva do tri sata mraka, dok se drugi manji vrhunac javlja pred zoru. To je period u kojem se isplati imati duge rukave, repelent i zatvorene prozore bez mreže.
Tigrasti komarac ponaša se obrnuto, ubada danju, s izraženim vrhuncima ujutro i u kasno poslijepodne prema sumraku", dodaje.
"Za virus Zapadnog Nila veći je rizik vezan uz vodena i vlažna staništa te uz mjesta okupljanja ptica, dakle savski nasip i priobalje, Bundek, Jarun, Maksimir, Savica i okolna jezera, kanale i potoke.
Vrlo je važna i podrumska forma Culex pipiens molestus, koja se razmnožava u poplavljenim podrumima, oknima, šahtovima i septičkim jamama starijih dijelova grada, pa stanari cijele zgrade s njom žive u dodiru cijelu sezonu.
Tigrasti komarac je pak tipično urbana vrsta i nalazimo ga tačno tamo gdje ljudi žive, u gusto izgrađenim naseljima s dvorištima, u vrtnim naseljima, na grobljima, u vrtnim centrima, na parkinzima s naslaganim gumama i na balkonima sa saksijama.
Njegov domet leta izuzetno je kratak, u pravilu stotinjak do dvjestotinjak metara. To znači nešto vrlo konkretno, tigrasti komarac koji vas ubada gotovo sigurno se izlegao u Vašem, komšijskom ili najbližem dvorištu", kaže.
Hackenberger govori da ljudi mogu doprinijeti smanjenju broja komaraca puno više nego što misle, posebno kada je riječ o tigrastom komarcu.
Kaže da Culex pipiens preferira vodu bogatiju organskom materijom i nešto veće nakupine, dakle šahtove, okna, poplavljene podrume, bačve i zapuštene kanale.
"Tigrastom komarcu treba nevjerovatno malo, dovoljan je zaboravljeni čep, podložak ispod saksije ili tanjirić s dva prsta vode", kaže.
Rekao je da građani treba redovno da uklanjaju sva mjesta na kojima se zadržava voda, od podložaka za saksije, kanti i bačvi do začepljenih oluka, starih guma i drugih posuda. Napominje da sve što može zadržavati vodu treba barem jednom nedjeljno isprazniti, isprati i okrenuti naopako, jer razvoj tigrastog komarca tokom ljeta traje svega sedam do deset dana.
Pojasnio je i šta bi građani Zagreba trebalo da urade već danas kako bi što više smanjili mogućnost uboda komarca i potencijalne zaraze virusom Zapadnog Nila.
Hackenberger daje nekoliko jednostavnih savjeta.
Za početak, građanima savjetuje da provjere i poprave mreže na prozorima, posebno u spavaćoj sobi, koriste repelente s DEET-om, ikaridinom ili IR3535 te da pri boravku na otvorenom, posebno od sumraka nadalje, nose dugu odjeću.
Ako u zgradi postoji poplavljen podrum ili stalno vodom ispunjeno okno, takve lokacije treba prijaviti upravniku ili nadležnim službama kako bi se sproveo odgovarajući tretman.
Starije osobe i hronični bolesnici trebalo bi da se jave ljekaru ako razviju visoku temperaturu praćenu jakom glavoboljom, ukočenošću vrata ili smetenošću.
Izvor: nezavisne
