Iako je uvoz plemenitih metala u Bosnu i Hercegovinu i prošle godine bio veliki te dosegao cifru od 47,5 miliona KM, uvoz zlata je drastično smanjen, pa ga je tako u odnosu na 2022. godinu, kada je u zemlju uvezeno zlato vrijedno tri miliona maraka, lani stiglo tri puta manje, odnosno samo 941.915 KM.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, najviše zlata uvezeno je iz Slovačke, zatim Turske, kao i Njemačke i Austrije.
“Iz Slovačke je uvezeno zlata, uključujući zlato prevučeno platinom, neobrađeno ili u obliku poluprovodnika ili u obliku praha vrijednosti 808.610 KM, dok su dažbine iznosile 138.723 KM, dok je iz Turske uvezeno u vrijednosti 121.186 KM, za šta su dažbine iznosile 20.709 KM”, istakli su iz UIO BiH za “Nezavisne novine”.
Ni kada je riječ o izvozu zlata, dragulja i generalno plemenitih metala situacija nije “sijala”, jer je, prema podacima, iz zemlje u inostranstvo izvezeno oko 15,3 miliona maraka manje plemenitih metala, te je tako prošle godine zabilježen najmanji izvoz plemenitih metala iz BiH u inostranstvo u posljednje četiri godine.
“Za razliku od 2022. godine, kada je iz BiH izvezeno 49.200.899 KM plemenitih metala, prošle godine izvezeno je 33.848.499 KM”, naveli su iz UIO BiH.
Ipak, kako prikazuju podaci, izvoz zlata lani je malo povećan u odnosu na 2022. godinu.
“Iz Bosne i Hercegovine je u 2023. godini izvezeno 1.378.779 KM zlata, uključujući zlato prevučeno platinom, neobrađeno ili u obliku poluprovodnika ili u obliku praha, dok je u 2022. godini izvezeno 1.215.556 KM”, istakli su iz UIO BiH za “Nezavisne novine”.
Najviše zlata iz BiH zasjalo je u Italiji, gdje je izvezeno 709.486 KM ovog plemenitog metala, dok je u Tursku izvezeno zlata vrijednog 669.292 KM.
Iz jedne prnjavorske zlatare ističu da je prodaja nakita od zlata lani bila znatno smanjena.
“Smanjena je kupovina zlata. Građani zlato kupuju samo kad su posebne prilike”, istakli su oni kratko za “Nezavisne novine”, dodajući da je i otkup zlata smanjen shodno smanjenoj kupovini nakita od ovog plemenitog metala.
Smanjenu prodaju nakita od zlata bilježe i u jednoj bijeljinskoj zlatari.
Bolja situacija nije ni u Sarajevu, gdje prodaja zlata nije bila kao prethodnih godina.
“Prodaja je otanjila. Zlato se kupuje kad se mora kupiti. I otkup je otanjio. Sve manje građana donosi zlato kako bi ga prodali”, rekli su iz sarajevske radnje.
Povećanje izvoza zlata iz Bosne i Hercegovine se, prema riječima Igora Gavrana, ekonomskog analitičara, vjerovatno može, prije svega, objasniti rastom cijene ovog plemenitog metala.
“Ne vjerujem da je došlo do većeg količinskog izvoza, već vjerojatnije vrijednosnog zbog više cijene. S druge strane, ova viša cijena čini pad uvoza još drastičnijim jer je izvjesno došlo do količinskog pada”, objašnjava Gavran za “Nezavisne novine”.
Kako ističe, pad tražnje na domaćem tržištu mogao bi se objasniti krizom i nižom kupovnom moći, ali i mogućim odlukama onih koji posjeduju višak kapitala da investiraju u nekretnine ili druge oblike ulaganja radije nego u zlato.
Inače, početkom ovog mjeseca cijene zlata dostigle su novi rekord u svijetu, a prema mišljenju Gavrana, rast cijena i generalno ekonomska kriza dugoročno bi trebalo da vode rastu obima trgovine zlatom, međutim, kako ističe, bh. tržište je malo i siromašno i nije najbolji pokazatelj svjetskih tokova.
