Ne postoji Banjalučanin, pa tako ni ja, koji ne voli Vrbas i koji se ne ponosi njime. Vrbas je pravi dragulj našeg Grada, a naš odnos prema njemu, kao i prema drugim rijekama, govori dosta o tome koliko smo zreli i koliko smo dostojni bogatstva koje nam je dato u naslijeđe.
Rekao je ovo dr Goran Talić, kandidat za odbornika u Skupštini grada Banjaluka za portal Banjaluka.net.
Prema njegovim riječima, Vrbas mora postati tema o kojoj se priča, ali i predmet na kojem se konkretno radi, a sve u cilju zaštite i razvoja neprocjenjivog blaga.
„Gradska skupština je mjesto u kojem će tema ‘Vrbas’ biti postavljena na pravi način i odakle će se inicirati saradnja sa nadležnim organima i organizacijama. Brigu o našoj rijeci moramo vratiti u vrh društvenih tema. Vrbas koji je žila kucavica i srce grada, skrenut je na marginu društvenih tema i umjesto zajedničkog ponosa, postao je otvorena rana i odraz tužne realnosti“, naglašava Talić.
Na očigled svih, Vrbas postaje deponija
Na očigled svih nas, ističe Talić, Vrbas postaje deponija u koju se nekontrolisano baca otpad i slijevaju fekalne i indistrijske vode, a obale se bespravno pregrađuju.
„Sve ovo nam govori da ne vodimo brigu o našoj rijeci onako kako ona zaslužuje. Svuda gdje sam mogao da utičem građen je i izgrađen dobar odnos prema Vrbasu i drugim rijekama. Javna zdravstvena ustanova kojom rukovodim je jedna od rijetkih ustanova koja ima instalirane separatore ulja, masti i otpadnih voda prije nego što se uliju u Vrbas. Svake godine izdvajamo značajna sredstva za aktivnosti čišćenja separatora. Smatram da bi i drugi trebali bezuslovno slijediti taj primjer, bez obzira na finansije jer se zaštita rijeka ne može izraziti novcem. Kad smo već kod te neizbježne teme ‘novac’, mora se reći da je i u pogledu omjera uloženo/dobijeno kada je zaštita Vrbasa u pitanju pozitivan, imajući na umu dugoročne efekte“, kaže Talić.
On ističe da je Banjaluka jedan od rijetkih glavnih gradova kroz koji protiče ovako lijepa planinska rijeka, a kada se na to doda da u toj rijeci faunu čine ugrožene riblje vrste poput lipljena, pastrmke i mladice, jasno je da je u pitanju prirodno bogatsvo nemjerljivih razmjera kome treba poseban vid zaštite.
Prema njegovim riječima, čista rijeka u glavnom gradu Republike Srpske je nešto što treba da bude među prioritetnim zadacima budućih gradskih otaca, jer, naglašava on, nije dovoljno da strani turisti prošetaju pored rijeke, već da prošetaju pored čiste rijeke, te da je to ono što pravi razliku.
Vrbas može biti ribarski raj
„Poznato je da sam vlasnik kompanije koja na primjeren i zakonit način iskorištava datu koncesiju i koja je stručnim nadzorom, brigom i pažnjom privukla hiljade stranih turista u Republiku Srpsku na obale rijeka Ribnik, Pliva, Sana i Janj. Sve ove rijeke su za vrlo kratak period postale prepoznatljive u čitavom svijetu po svojoj čistoći i ribljem fondu te su pored toga postale i destinacije kojima se ljudi godinama vraćaju i dive kao da su prvi put tu. Uzevši u obzir navedeno smatram da sam dovoljno mjerodavan da kažem da Vrbasu pod hitno treba domaćinski pristup od strane grada, a prvenstveno u graskom parlamentu“, kaže dr Talić.
On je istakao da bi rijeka Vrbas mogla privlačiti veliki broj turista.
