Rezultati testova iz srpskog jezika i matematike, koje polažu učenici devetih razreda širom Republike Srpske, ni ove godine neće biti uslov za upis u srednju školu, jer će mala matura ponovo biti organizovana i realizovana eksperimentalno.
Podsjetimo, u Republici Srpskoj unazad nekoliko godina, tačnije od 2018, počelo je izvođenje eksperimentalne male mature, da bi školske godine 2023/2024. u svim osnovnim školama u Srpskoj bila sprovedena, gdje su rezultati pokazali da je znanje đaka oskudno, a ocjene visoke.
Naime, kako su rekli iz Republičkog pedagoškog zavoda Republike Srpske, Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske dalo je saglasnost da se u školskoj 2026/2027. godini provjera postignuća, mala matura, za učenike devetog razreda koji završavaju osnovnoškolsko vaspitanje i obrazovanje po redovnom nastavnom planu i programu realizuje eksperimentalno.
“Primjena rezultata male mature i vrednovanje istih pri upisu u srednju školu je odluka Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske”, kazali su iz Zavoda.
Iako smo nadležnom ministarstvu pitanja o ovoj temi uputili 5. novembra, do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” odgovore nismo dobili.
Miroslav Popržen, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola banjalučke regije i direktor Osnovne škole “Sveti Sava”, istakao je da je jedan od najvećih problema prilikom sprovođenja testiranja učenika nedostatak motivacije, jer djeca znaju da rezultati neće uticati na njihove ocjene niti dalji školski uspjeh.
Prema njegovim riječima, kada bi se rezultati testiranja vrednovali i uzimali u obzir prilikom upisa u srednje škole, učenici bi vjerovatno bili više motivisani da pokažu svoje znanje i ozbiljnije pristupe testovima.
On je ocijenio da je vjerovatno razlog što se i dalje mala matura, skoro osam godina, sprovodi eksperimentalno taj što se uvježbaju procedure.
Govoreći o dosadašnjim rezultatima, naveo je da oni nisu ujednačeni u svim dijelovima Republike Srpske te da nivo znanja zavisi od škole i učenika. Dodao je da se, kada je riječ o srpskom jeziku, uočavaju određene razlike u nivou znanja, ali da motivacija ostaje jedan od ključnih problema.
“Učenici znaju da im neće biti ništa ako ne urade testove kako treba. Kada bi se rezultati vrednovali, vjerovatno bi se više potrudili. Ovako, uradili ili ne uradili, njima se isto piše”, poručio je Popržen.
Tatjana Vilendečić, direktorica OŠ “Vuk Stefanović Karadžić” Banjaluka, kazala je da bi rezultate male mature trebalo vrednovati, ali je upozorila da iskustva škola u Republici Srpskoj nisu ista, jer nisu sve škole istovremeno uključene u ovaj proces.
Prema njenim riječima, škole su se u eksperimentalno sprovođenje male mature uključivale sukcesivno.
“Prve su bile pojedine škole u Banjaluci, među kojima i Osnovna škola ‘Georgi Stojkov Rakovski’, dok su se ostale škole uključivale kasnije. Ako posmatrate teritoriju Republike Srpske, vidjećete da postoje škole koje su samo jednom ili dva puta učestvovale u tom procesu. Škole su sukcesivno uključivane, a zbog korone je bilo i prekida. Mislim da su tek školske 2023/2024. godine sve škole bile uključene u sprovođenje male mature”, pojasnila je Vilendečićeva.
Dodala je da bi, ukoliko se mala matura uvodi kao način provjere znanja učenika, trebalo obuhvatiti svu djecu, bez obzira na to da li idu u privatne ili državne škole.
Dodala je da mala matura treba da se podigne na više nivo.
“Odziv je svake godine dobar, ali s obzirom na to da te rezultate ne možemo iskoristiti kao ocjenu u smislu zaključene ili da utiče na zaključnu ocjenu, nema interesa da se dobro uradi, tako da nemamo modalitet da učenike motivišemo kako da urade testove što bolje”, kazala je Vilendečićeva.
Foto: Unsplesh
Izvor: Nezavisne