Uz učitelje i zaposlene u školi, njih su sačekala i četiri školska policajca, što je više nego u ostalim školama u Srbiji.
OŠ “Vladislav Ribnikar” ima oko hiljadu učenika koji će se u školske klupe vratiti prema planu koji su napravili Ministarstvo prosvete, Ministarstvo zdravlja, nastavnici i roditelji.
Preporuka Ministarstva je da djeca koja nisu spremna za povratak ne treba da se vrate u srijedu, kako je planirano, i da na tome ne treba insistirati.
Podsjećaju da su u školi od petka timovi psihološke podrške, da su tu da daju svaki savjet i preporuku i djeci, i njihovim roditeljima, i nastavnicima.
Ističu da, nakon jučerašnjeg savjeta roditelja, većina roditelja podržava povratak u školu, uz napomenu da nastavu i ostale aktivnosti u školi treba prilagoditi učenicima.
Policajci su apelovali da svako sumnjivo i nekarakteristično ponašanje učenika treba prijaviti kako bi mogli da reaguju na vrijeme i da eventualno spriječe incidente.
Poslije četiri godine rada, školski policajac Slađana Kraljević dobila je pojačanje – kolegu i patrolu koja obilazi područje oko škole. Djeca i roditelji, vjeruju, dobili su veću sigurnost.
“Jako je važno poverenje, i to bih istakla, jer je obaveza školskog policajca da stvori poverenje kod roditelja, dece i svakog građanina koji će sutra poslati dete u školu”, kaže Slađana Kraljević, školska policajka.
Ista slika u svih 1.800 škola u Srbiji. U jednoj beogradskoj, sem pojačanih mjera bezbjednosti, stanje redovno. Direktorka kaže da u učionicama nema manje đaka i da se poštuju preporuke Ministarstva.
“Da se deca čuju, saslušaju, da iskažu kako se osećaju, šta ih brine, da je logično da strah postoji, ali i da će proći, da im mi pomognemo da to prevaziđu”, ističe Mirjana Sloboda, direktorka OŠ “Skadarlija”.
Najveća pomoć biće potrebna đacima OŠ “Vladislav Ribnikar”. Po povratku u klupe, umjesto klasične nastave, predviđeno je osnaživanje učenika. Nadležni objašnjavaju zašto njihovo izmještanje u druge škole nije dio akcionog plana.
“To je samo prolongiranje nečega što za decu nije dobro, izmeštanje dece u drugu sredinu, i nakon takvog jednog objašnjenja roditeljima da bi deca opet prolazila kroz pitanja vršnjaka šta se desilo, zašto se desilo i slično, samo bi i dalje nastavili. Deca su već svesna situacije”, napominje Dragan Filipović, načelnik Školske uprave.
Dio plana nije ni rekonstrukcija škole, ali to opština planira još od 2017. Kao najveću opasnost za djecu stručnjaci označavaju kabinet istorije u kome je nastradalo najviše djece.
“Za sada će đaci ulaziti iz Svetozara Markovića, ovo će biti ulaz samo za nastavnike i profesore. Tako da će Opština Vračar insistirati da se uradi totalna rekonstrukcija ove škole”, ukazuje Milan Nedeljković, predsjednik Opštine Vračar.
U međuvremenu, stručnjaci daju savjete za psihološku podršku djeci.
“Ne treba očekivati da će deca prići odraslima, ali odrasli mogu da postave pitanja – kako se osećaju, šta misle. Ali, to ne treba da bude na način koji je nametljiv, neka deca neće uopšte biti spremna neko vreme da razgovaraju, trebaće im vremena”, napominje Nevena Čalovska Hercog, psihijatar.
Imaju savjet i za roditelje: ne očekujte da će djeca lako nastaviti tamo gdje su stala prošle srijede i poštujte razlike koje postoje i u najmlađem uzrastu.
Stanje povrijeđenih
U Urgentnom centru je troje povrijeđenih iz OŠ “Vladislav Ribnikar”. Urađeno je nekoliko intervencija koje su dobro prošle.
U istoj ustanovi je i šestoro povrijeđenih iz masovne pucnjave u Mladenovcu i okolini, a ostali povređeni iz te masovne pucnjave su preusmjereni u druge klinike KC Srbije.
Kada je riječ o onima koji su smješteni u Urgentnom centru, iz obje masovne pucnjave, dvoje povrijeđenih je u teškom stanju.
U teškom stanju je i dalje djevojčica iz OŠ “Vladislav Ribnikar” koja je u Dečjoj klinici u Tiršovoj.
Najveći odziv za dobrovoljno davanje krvi u posljednjoj deceniji
Iz Instituta za transfuziju krvi kažu da ovoliki odziv građana koji su se javljali da budu dobrovoljni davaoci ne pamte, i da je samo prošle nedjelje bilo 2.500 dobrovoljnih davalaca. Od toga ističu podatak da je bilo 40 odsto mladih ljudi, da je reč o srednjoškolcima i studentima.
“Ovo što se dogodilo je sve nas lično potreslo, ali naš narod je takav da kada se dogode neke nesreće želi da pomogne i zaista su pokazali humanost i plemenitost i ličnu društvenu odgovornost po tome što su došli i želeli da pomognu svima koji su povređeni”, navodi Mirjana Knežević iz Instituta za transfuziju krvi.
Ističe da je u posljednjoj deceniji to najveći odziv.
“Bio je veliki odziv kada su se 2014. dogodile poplave, ali nije bilo ovoliko. U sali Instituta su 633 osobe dale krv, što je ogroman odziv”, ukazuje Kneževićeva.
(RTS)
