Vaskrs, najveći hrišćanski praznik, praznik nad praznicima, pobjeda je života nad smrću – to je dan kada je Isus Hristos vaskrsao iz mrtvih.
Vaskrsenjem je darovao čovječanstvu vjeru u spasenje, novi početak i snagu duhovne obnove. Praznik okuplja porodicu, podstiče praštanje, ljubav i zajedništvo.
Vaskrsenje Gospoda Isusa Hrista je temelj hrišćanstva. Vaskrs se slavi od vremena prvih apostola, a njegova suština se objašnjava riječima Svetog apostola Pavla, zapisanih u apostolskim djelima: “Ako Hristos ne vaskrse, prazna je propovijed naša i prazna je vjera naša”.
Praznovanjem Vaskrsenja hrišćani naglašavaju svoju vjeru i pobjedu života nad smrću.
Od objave Hristovog vaskrsenja u ponoć, između subote i nedjelje, pa do Spasovdana, hrišćani se pozdravljaju sa najradosnijim pozdravom: „Hristos vaskrse, vaistinu vaskrse!“
Vaskrsenje Hristovo
Gospod Isus Hristos je razapet na Krstu, na Veliki Petak. Njegovo telo je povijeno u bijelo platno i položeno u pećinu, koja je zatvorena ogromnim kamenom.
U nedjelju rano, prije zore, Marija Magdalina, Marija Jakovljeva, Salomija i neke druge žene pošle sa spremljenim mirom na Hristov grob.
Veliki kamen kojim je Hristov grob bio zatvoren bio je odvaljen, a grob prazan. Na kamenu je sjedio anđeo Gospodnji, u odijelu bijelom kao snijeg.
Stražari vojnici bili su ukočeni od straha, a onda im se obratio anđeo: “Ne bojte se, jer znam da Isusa raspetoga tražite. Nije ovdje jer ustade, kao što je kazao… Idite brže i kažite učenicima njegovim da je vaskrsao”.
Presrećne žene, požurile su učenicima Hristovim, da im jave radosne vijesti!
Ali, na tom putu, srete ih vaskrsli Hristos i reče im: “Radujte se!“ i one mu se pokloniše i još im reče: “Ne bojte se, idite te javite braći mojoj neka idu u Galileju, i tamo će me vidjeti. “
Zato je, prema predanju i vjerovanju, jedina stvar koju u ova tri dana vjernici moraju da poštuju, to da dijele radost sa svojim bližnjima.
Vaskrs se praznuje tri dana
Vaskrs se praznuje tri dana i spada u takozvane pokretne praznike, što znači da se njegov datum mijenja svake godine, ali uvijek pada u nedjelju, dan koji simbolizuje Hristovo vaskrsenje i novi život.
Najranije u godini može biti 4. aprila a najkasnije 9. maja (po gregorijanskom kalendaru). Ove godine slavimo ga danas, 12. aprila.
U kalendaru SPC su crvenim slovom obilježeni Vaskrs – nedjelja, Vaskršnji ponedjeljak i Vaskršnji utorak.
Praznovanje počinje svetom liturgijom
Kada svane dan Vaskrsenja Hristova, iz svih pravoslavnih hramova čuju se zvona koja javljaju dolazak velikog praznika.
Domaćin sa svojom čeljadi odlazi u crkvu na svetu vaskršnju liturgiju. Poslije službe, narod se međusobno pozdravlja riječima: “Hristos vaskrse!” i “Vaistinu vaskrse!”.
Kada dođu iz crkve kući, svi se ukućani međusobno pozdravljaju vaskršnjim pozdravom i ljube. Domaćin onda pali svijeću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane koji stoje na molitvi, predaje nekom mlađem kadionicu i ovaj kadi cijelu kuću i čitaju se molitve. Ako ne umije da otpjeva vaskršnji tropar, domaćin naglas čita “Očenaš”.
Poslije zajedničke molitve, ponovo, svi ukućani jedni drugima čestitaju Vaskrs i sjedaju za svečano postavljenu trpezu. Na stolu stoji ukrašena činija sa obojenim jajima.
Jaje prvi mrsni zalogaj
Vaskrsu prethodi veliki vaskršnji post u trajanju od sedam sedmica i prvi mrsni zalogaji su vaskršnja jaja.
Domaćin prvi uzima jedno jaje, a za njim svi ukućani. Tada nastane veselje i takmičenje čije je jaje najjače. Tucanje jajima jedan je od najstarijih vaskršnjih običaja. Taj se običaj još naziva i “borba jajima”, jer jedan “borac” izaziva drugog te se oni “tucaju jajima” sve dok nekome ne pukne ljuska. Pobjednik je onaj čija je ljuska ostala neoštećena. Jaja se prvo tucaju vrh u vrh, a poslije šotku u šotku. Onaj ko razbije tuđe jaje uzima ga za sebe.
Ovakva takmičenja organizuju se i u portama crkvi nakon liturgije ili na drugim prigodnim mjestima.
Toga dana, ako gost dođe u kuću, prvo se daruje obojenim jajetom, pa se onda poslužuje ostalim ponudama.
Pobusani ponedjeljak
Prvi ponedjeljak poslije Vaskrsa zove se pobusani ponedjeljak. Toga dana, prema narodnom vjerovanju i običaju, treba pobusati grobove umrlih srodnika busenjem sa zelenom travom.
U nekim krajevima, ovaj dan se obilježava kao i zadušnice.
Naime, izlazi se na groblja, pale se svijeće, uređuju grobovi i sveštenik obavlja parastose i pomene za pokoj duša pokojnika. Taj dan se iznose obojena vaskršnja jaja na grob, i potom dijele sirotinji.
Svijetli utorak
Svijetli, Vaskršnji utorak je drugi dan po Vaskrsu, kada se nastavlja proslavljanje najvećeg hrišćanskog praznika, kako u crkvenim bogosluženjima, tako i u domovima pravoslavnih vjernika. Službe su iste kao i prethodna dva dana. Po narodnom vjerovanju, sve što se na ovaj dan započne, nosi blagoslov – biće uspješno i dugotrajno.
Treći dan praznovanja zove se i Vodeni utorak, a po vjerovanju se smatra i najsrećnijim danom u godini – dijete rođeno tog dana biće dugovječno i blagosloveno. Vjeruje se da je dobro tog dana krenuti na put i da će put biti uspješan, bez prepreka i sa lijepim ishodom.
Izvor: Glas Srpske
