14. Februara 2025.

Danas je Sveti Trifun: Jedan običaj se ne preskače, a evo kakva nas godina čeka

Pravoslavni vernici danas slave Svetog Trifuna.

Prema legendi, Sveti Trifun imao je isceliteljske moći. Postao je poznat nakon što je iscelio princezu Gordijanu, ćerku rimskog cara Gordija.

Princeza Gordijana se teško mentalno razbolela i mnogi lekari su pokušavali da je izleče, ali bez uspeha. Kada se demon oglasio iz princeze, saopštio je da niko drugi neće moći da ga otera sem čovek po imenu Trifun. 

Car je odmah odlučio da pretraži celo carstvo i dovede sve ljude imena koje je demon izgovorio. Mnogi su pokušali, ali samo jedan je uspeo

Car Gordije je bogato nagradio Trifuna, ali njegova odluka je bila da se vrati svom starom skromnom životu i gajenju gusaka, a bogatstvo je podelio sirotinji.

Nakon dolaska cara Dekije na rimski presto ponovo su počeli progoni hrišćana. Kako nije hteo da se odrekne Hrista, Sveti Trifun je doživeo stravično mučenje na kraju kojeg mu je odrubljena glava. 

Sahranjen je u Kampsadi, svom rodno mestu, nakon čega su njegove mošti prebačene u Carigrad odakle je njegova doneta u Kotor, gde se i danas nalazi.

Narodni običaji na dan Svetog Trifuna

Svetog Trifun je slava vinogradara. Na njegov dan običaj je da vinogradari orežu barem jedan čokot vinove loze nakon čega ga polivaju vinom. Verovanje je da će tako vinograd bogatije rađati. U narodu postoje brojna verovanja vezana za Svetog Trifuna. 

Kažu da će ako taj dan pada kiša svo voće i usevi dobro roditi, a ako dan bude vedar, godina će biti sušna i nerodna.

Možda vas zanima

1

Dom i porodica

Vernici slave Svetog Vasilija Velikog i Mali Božić: Ovo nikako ne bi trebalo da radite

0

Dom i porodica

Danas su Materice: Evo šta simbolizuje vezivanje i zbog čega je važno da ispoštujete sve

Srbi veruju da sa ovim danom stiže i proleće, bude se biljke i životinje i najuzvišeniji ljudski osećaj – ljubav, gde ima ulogu čuvara bračne ljubavi i vernosti. Takođe ga smatraju ćuvarom useva, voćnjaka i vinograda, te mu se mole za njihovo očuvanje i dobar prinos.

Šumadijska sela slave ga kao zavetni dan, smatrajući da on štiti sela od grada i poplave.

Podijeli vijest na:

Pretplata
Obavijesti o
guest

0 Komentara
Najstariji
Najnoviji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Pregledaj sve komentare