Nove tehnologije koje su prvi put upotrijebljene na izborima u BiH, te odluka da se broj preferencijskih glasova ograniči na tri, uticale su na izborne brojke kada je u pitanju pojedinačno glasanje za odbornike širom BiH, ali prema riječima onih koji prate ovaj proces, samo su djelimično zaustavile malverzacije karakteristične za provođenje izbora ovdje.
Podsjetimo, na lokalnim izborima održanim 6. oktobra, na više od 450 biračkih mjesta primijenjene su nove izborne tehnologije, koje su podrazumijevale biometrijsku identifikaciju, zatim autentifikaciju birača, te optičke skenere i automatsko prebrojavanje glasačkih listića, kao i video-nadzor.
Pored toga, primijenjena je odluka da se u okviru jedne izborne liste može glasati maksimalno za tri kandidata, a da se biračima koji na listi glasaju za četiri ili više imena ti glasovi brišu i po automatizmu dodjeljuju toj stranci kao jedan glas.
Na ovaj način, sigurno je dijelom zaustavljeno famozno “doiksavanje” glasova kandidatima prilikom brojanja od strane biračkih odbora, pa ako gledamo najjače stranke po lokalnim zajednicama, glasovi koje su dobile na ovim izborima ne razlikuju se mnogo od glasova koje su dobile 2020. godine, ali su enormne razlike u glasovima koje su dobijali kandidati pojedinačno, a ponovo su bili najbolji na listama.
Tako je u Prijedoru nosilac liste jedne stranke na ovim izborima osvojio nešto preko 3.000 glasova i to mu je bilo dovoljno da bude prvi na listi, a njegova stranka da bude ubjedljivo najbolja.
Međutim, prije četiri godine on je osvojio 4.600 glasova, ali mu je to tada bilo dovoljno tek za treće mjesto, jer je tadašnji nosilac liste imao čak 7.500 glasova, a stranka je i tada bila prvoplasirana.
Ono što je takođe interesantno jeste da je nosilac liste sa ovih izbora osvojio 38 odsto glasova koje je stranka dobila, dok je nosilac liste 2020. godine dobio preko 90 odsto stranačkih glasova za Skupštinu.
U Banjaluci smo u ovom slučaju možda i imali najrealniju situaciju, jer je nosilac liste SNSD-a osvojio gotovo isti broj glasova kao njegov prethodnik prije četiri godine. Veća razlika primjetna je kod opozicije, a kao primjer ćemo navesti PDP, čija je stranačka lista na ovim izborima osvojila skoro 1.000 glasova više nego 2020. godine, ali je prvoplasirani kandidat sada osvojio čak 5.000 glasova manje nego najbolji na listi prije četiri godine.
U Bijeljini smo na ovim izborima imali kandidata iz vladajućeg SNSD-a koji je osvojio tek nešto više od 2.000 glasova, ali mu je to bilo dovoljno da u konačnom zbiru bude drugoplasirani za odborničke klupe. Na lokalnim izborima 2020. taj isti kandidat je osvojio duplo više glasova, ali je bio tek šesti. Stranka je inače na ovim izborima osvojila svega 200 glasova manje nego prije četiri godine, ali je oba puta bila najjača.
U Zvorniku smo imali primjer da je stranka imala skoro 2.000 glasova više nego na izborima 2020. godine, ali je nosilac liste sada osvojio čak 4.000 glasova manje nego na prethodnim izborima, a u oba slučaja ostao je kao prvoplasirani.
Imali smo takođe stranku iz jednog od najvećih gradova u BiH koja je bila najbolja za kantonalnu skupštinu i na ovim i na prethodnim izborima. Ono što je zanimljivo jeste da je na izborima 2020. godine čak 16 kandidata na listi imalo preko 10 odsto od ukupnih glasova stranke, dok je na ovim to pošlo za rukom svega njih petoro.
Iz ovih nekoliko primjera može se zaključiti da je ograničavanje glasanja za maksimalno tri kandidata na listi u većini slučajeva doprinijelo tome da kandidati nisu više tako dominantni kao u prethodnim izbornim ciklusima.
Međutim, Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK BiH, nije uvjeren da su malverzacije pri glasanju, dopisivanju i naročito brojanju otklonjene.
“Ograničavanje preferencija na tri u principu ubrzava utvrđivanje rezultata izbora, tako da to sigurno olakšava proces. Ali, od kada su uvedene preferencije, a to je bilo 2004. godine, nadalje 2006. dešavalo se da su određeni članovi biračkog odbora, oni nesavjesni i neodgovorni, upisivali preferencije kandidatima koji nisu imali te glasove. Sada je to sigurno nešto smanjeno, ali ljudski faktor ima jako bitnu ulogu, jer, kao što i znate, pošto mandat pripada izabranom zvaničniku, sad vi u okviru jedne političke stranke imate da svaki kandidat vodi svoju predizbornu kampanju, sebe promoviše na razne načine. Tako da je to zaista jedan nezdrav odnos u okviru jednog političkog subjekta”, navodi Šehić za “Nezavisne novine”.
Uvjeren je da će izborne zloupotrebe biti zaustavljene tek kada nove tehnologije budu instalirane na svim biračkim mjestima.
“Tada više neće moći da jedan čovjek glasa deset puta na deset različitih lista, ili da će iko moći dopisivati preferencije bilo kom kandidatu na listi jer će to biti skenirano i rezultati već poslani dalje Izbornoj komisiji”, kazao je Šehić.
Pored toga, mnogi su mišljenja da bi BiH trebalo da uvede zatvorene izborne liste jer bi, smatraju, to smanjilo unutarstranačku korupciju, ali je problem što bi ojačalo partijska rukovodstva, a ne kandidate.
