Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave Cvijeti – dan kada je Isus Hristos, ušao u Jerusalim. Cvijeti su uvod u posljednju nedjelju zemaljskog života sina Božijeg. Praznik se uvijek slavi u posljednju nedjelju pred Vaskrs, šeste sedmice Velikog posta, dan nakon Lazareve subote.
Sam praznik prate i brojni narodni običaji.
Praznične liturgije povodom ovog praznika služe se u slavu Spasitelja, koji je svjesno išao u susret stradanjima, pa se naredna sedmica, koja prethodi prazniku Vaskrsenja, naziva Strasna ili Stradalna nedjelja.
Ovi dani Stradanja Hristovog su i posljednji dani višenedjeljnog Velikog ili Časnog posta, za sve pravoslavne vjernike koji su se odlučili na ovaj podvig.
Praznik Cvijeti ustanovljen je još od prvih hrišćanskih vremena, a svečano se proslavlja od trećeg vijeka nove ere.
Kanon za ovaj praznik napisao je Kosma Melod – Jerusalimljanin i taj kanon se smatra najljepšim kanonom tog pjesnika. Događaj Hristovog ulaska u Jerusalim, na ikoni se predstavlja kako Hristos jaše na magaretu, a prate ga učenici, dok narod prostire svoje haljine i baca grančice na put.
Glas o dolasku Spasitelja
Prema hrišćanskom predanju, Hristos je, praćen svojim učenicima, krenuo iz Vitinije u Jerusalim. Glas o dolasku Spasitelja i vaskrsenju Lazara Četvorodnevnog brzo se širio, pa su mu se na putu mnogi pridružili.
Na ovaj dan, Isus Hristos ušao je u Jerusalim. Na ulazu u Svetu zemlju narod ga je dočekao prostirući haljine na put kojim će proći. Mašući granama palme u znak dobrodošlice Spasitelju koji ide u susret voljnim stradanjima, narod je uzvikivao “Osana [slava] sinu Davidovu”.
Hristos je iscjeljivao unesrećene, propoijvedao u hramu, a uveče se sa učenicima vratio u Vitiniju.
Narodni običaji
Cvijeti su jedan od najradosnijih praznika u pravoslavlju.
Prema narodnom običajnom kalendaru, dan počinje umivanjem vodom u kojoj su juče, na Vrbicu, potopljeni cvjetovi kako bi ukućani bili rumeni i zdravi.
Nekada je bio rasprostranjen običaj da se na Cveti cijeli dan šeta okićen cvijećem – vrbova grančica se koristila “za brz napredak”, dren “za snagu i zdravlje”, a djevojke su se kitile ljubičicama koje simbolišu privlačnost.
Momci su pravili bukete i nosili ih djevojkama, a svaki cvijet imao je svoje značenje.
Na Cvijeti djevojke i djeca odlaze u polja i beru cvijeće koje se ne unosi u kuću, već ostavlja u posudi sa vodom da prenoće u dvorištu.
Dobro je danas donositi važne odluke i započinjati poslove.
Dozvoljeno jesti ribu
Velikim praznikom Cveti završava se šesta nedjelja Velikog posta. Danas je, drugi put od početka Velikog posta, dozvoljeno jesti ribu.
Vjernici sutra ulaze u posljednju sedmicu Vaskršnjeg posta, nedjelju stradanja, smrti i vaskrsenja sina Božijeg.
U Srbiji se Cveti obilježavaju i kao istorijski praznik. Na Cvjetnu nedjelju 1815. vojvoda Miloš Obrenović digao je kod crkve u Takovu narod u Drugi srpski ustanak.
Foto: Agencije
Izvor: Glas Srpske
