Nije magla, nije ni obična jesenja izmaglica. Ono što se posljednjih dana nadvija nad Banjalukom mnogo je ozbiljnije. Jer, vazduh koji udišemo ponovo je nezdrav.
Podaci platforme „IQAir“ pokazuju da je indeks kvaliteta vazduha u Banjaluci u subotu uveče iznosio 153, što ga svrstava u kategoriju nezdravog. Samo nekoliko dana ranije indeks je dostigao čak 175.
I tada je grad na Vrbasu bio u crvenoj kategoriji, što znači da zagađenje više nije nešto što bi trebalo da zanemarimo ili pripisujemo uobičajenim vremenskim prilikama. Posebno zabrinjava činjenica da smo tek na početku sezone grijanja, a iskustvo prethodnih godina pokazuje da najteži periodi zagađenja tek dolaze.
Da situacija nije bezazlena, prije neki dan upozorio je i Institut za javno zdravstvo Republike Srpske. Saopštili su da je kvalitet vazduha u Banjaluci nezdrav zbog visokih koncentracija sitnih lebdećih čestica PM2.5. Riječ je o česticama toliko sitnim da mogu prodrijeti duboko u pluća, a neke od njih dospijevaju i u krvotok. Upravo zbog njihove veličine i sposobnosti da prodru u organizam, PM2.5 predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje, naročito kada je izloženost dugotrajna.
Institut je posebno upozorio oboljele i osjetljive građane, odnosno djecu, trudnice, starije osobe, osobe sa astmom, HOBP-om, srčanim i plućnim oboljenjima, da ostanu u zatvorenom prostoru i izbjegavaju bilo kakav napor napolju. Preporučeno im je da redovno uzimaju propisanu terapiju, a u slučaju kašlja, otežanog disanja, stezanja u grudima ili pogoršanja osnovne bolesti da se jave porodičnom ljekaru, odnosno pozovu hitnu pomoć u hitnim slučajevima.
Upozorenje se odnosilo i na zdrave građane, kojima je savjetovano da ograniče boravak i naporne aktivnosti na otvorenom, posebno ujutru i uveče. Prostorije bi trebalo kratko provjetravati u podnevnim satima, izbjegavati nepotrebne vožnje biciklom i rolšulama, a ukoliko je boravak napolju neophodan, koristiti masku ili respirator FFP2/N95.
Ovakve preporuke možda zvuče pretjerano onima koji zagađen vazduh povezuju samo sa neprijatnim mirisom, dimom ili slabijom vidljivošću. Međutim, opasnost je upravo u tome što posljedice ne moraju biti odmah vidljive, niti ih svaki čovjek osjeti na isti način.
Na dugogodišnji problem zagađenja vazduha u Banjaluci ukazuje i novinar Aleksandar Trifunović. Kako navodi, ni za pet, ali ni za prethodnih 25 godina nije preduzeto apsolutno ništa.
-Jedina razlika je što nas sada, uz s pravom rijetke uznemirene građane, upozorava i zvanični Institut za javno zdravstvo. I to na samom početku sezone grijanja, a pravi crni rekordi nas tek čekaju. Uprkos zvaničnim dokazima i jezivim upozorenjima o broju preranih smrti zbog zagađenja, ni entitetska ni lokalne vlasti nisu mrdnule prstom. Nema strategije, nema hitnih mjera – navodi on.
I dok građani ponovo gledaju u aplikacije i provjeravaju koliko je vazduh zagađen, iz Gradske uprave stižu poruke da se nastavlja sprovođenje mjera definisanih Kratkoročnim planom za unapređenje kvaliteta vazduha na području grada, te da se razmatraju i strateške mjere usmjerene na dugoročno smanjenje zagađenja, zaštitu životne sredine i zdravlja stanovništva.
-Grad Banjaluka u kontinuitetu sprovodi mjere iz svoje nadležnosti koje doprinose smanjenju zagađenja vazduha. One, između ostalog, podrazumijevaju pojačano pranje najopterećenijih gradskih saobraćajnica s ciljem smanjenja prisustva lebdećih čestica, pojačane kontrole zabrane spaljivanja otpada na otvorenom, nadzor nad termoenergetskim postrojenjima za koja ekološke dozvole izdaje Grad, kao i kontrole čišćenja dimnjaka. Riječ je o konkretnim aktivnostima kojima nastojimo da utičemo na pojedine izvore zagađenja i smanjimo njihov uticaj na kvalitet vazduha – pojasnila je projekt menadžer Grada Milada Šukalo.
Ipak, dok se govori o mjerama, planovima i edukaciji, važno je razumjeti šta zapravo udišemo i kakve posljedice to može ostaviti na naše zdravlje. Mnogi vjeruju da nekoliko dana provedenih u zagađenom vazduhu ne može napraviti ozbiljniju štetu. Međutim, naučna istraživanja upozoravaju da posljedice izloženosti sitnim česticama mogu biti mnogo ozbiljnije nego što se na prvi pogled čini.
-U radu Sangkhama i saradnika iz 2024. godine, objavljenom u prestižnom časopisu Environmental Advances, jasno je povezana izloženost PM2,5 česticama sa nizom respiratornih, kardiovaskularnih i neuroloških oboljenja. Putem različitih mehanizama dolazi do nastanka i progresije mnogih bolesti. Autori su naveli da hemijski spojevi vezani za PM2,5 mogu prodirati u organizam i narušavati intracelularne funkcije na genetskom i epigenetskom nivou, dovodeći do mutacija i razvoja malignih oboljenja – objašnjavao je prošle zime za Srpskainfo prof. dr Saša Zeljković, redovni profesor neorganske hemije na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci.
Posljedice mogu biti kratkoročne, ali i dugoročne. Čak i nakon kraćeg boravka napolju u danima kada je zagađenje izrazito visoko, mogu se javiti određene tegobe. Dugotrajna izloženost, s druge strane, povećava rizik od razvoja i pogoršanja različitih oboljenja.
-Kao kratkoročni efekti najčešće se navode iritacija očiju, nosa i pluća, kao i ubrzan rad srca. Negativne posljedice posebno će osjetiti osjetljive grupe, poput djece, starijih osoba, te osoba sa kardiovaskularnim bolestima, astmom i bronhitisom – ističe Zeljković. Prema njegovim riječima, zimsko zagađenje u Banjaluci dominantno potiče upravo od PM2,5 čestica, koje nastaju sagorijevanjem uglja, drveta i peleta.
Drugim riječima, problem nije samo dim koji vidimo iz dimnjaka. U vazduhu se nalaze čestice koje ne možemo vidjeti golim okom, a koje svakim udahom mogu dospjeti duboko u naš respiratorni sistem.
Kada je riječ o rješenjima, Zeljković smatra da bi najbrži efekat imalo smanjenje loženja i saobraćaja u danima kada je zagađenje posebno izraženo. Dugoročno, međutim, potrebne su mnogo ozbiljnije promjene i to od edukacije stanovništva i smanjenja ili potpune zabrane upotrebe uglja u ložištima, preko priključenja većeg broja korisnika na toplovodnu mrežu, do uvođenja električnih autobusa i energetske tranzicije sa termoelektrana na obnovljive izvore energije. Svakako i sadnja novih zelenih površina.
SrpskaInfo