Crno tržište duvana i duvanskih proizvoda u BiH ostaje izazov zbog više faktora. Među ključnim uzrocima su nedovoljna koordinacija između entiteta i nadležnih institucija, nedostatak preciznih propisa i regulativa koje bi se usmjerile na suzbijanje ilegalne trgovine, te prilagođavanje zakona novim oblicima trgovine, uključujući i online platforme.
Na to je upozoreno sa Vlašića, gdje je krajem maja održana radionica za oko 80 predstavnika institucija za nadzor nad tržištem, a s ciljem unapređenja znanja i uvida u nove kategorije duvanskih i nikotinskih proizvoda.
Radionica je realizovana kako bi se prisutni što bolje upoznali sa različitim aspektima i izazovima tržišta duvana i duvanskih i nikotinskih proizvoda, te novim kategorijama proizvoda, jer pored državnih agencija za sprovođenje zakona, kao što su Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH i Granična policija BiH, i ovi organi svojim terenskim radom daju jaku podršku borbi protiv crnog tržišta.
Tokom radionice predstavljeni su i ključni rezultati istraživanja agencije za ispitivanje javnog mnjenja IPSOS, koje je sprovedeno 2023. godine, a čiji ključni nalaz glasi da je ilegalna potrošnja duvanskih proizvoda i dalje izuzetno visoka i iznosi velikih 35 odsto.
Istraživanje, pritom, pokazuje da se na tržištu BiH primjećuje velika indikacija rasta potrošnje ilegalnih cigareta, odnosno da je volumen ilegalnih cigareta u godini dana narastao više od četiri puta.
Utvrđeno je i da su ilegalne cigarete koje su zabilježene na našem tržištu cigarete s markicom sa Kosova ili uopšte nemaju poreske markice, a to ukazuje da šverceri i dalje aktivno djeluju i nalaze različite kanale, bez obzira na kontinuirane aktivnosti državnih agencija (prvenstveno SIPA, UIO i GP) u suzbijanju kriminala, šverca i crnog tržišta.
Istraživanje pokazuje i da se prosječna cijena nelegalnih cigareta približava cijeni legalnih cigareta i iznosi 4,3 KM, kao i da je na tržištu BiH izuzetno velika potrošnja ilegalnog rezanog duvana (u ukupnoj potrošnji duvanskih proizvoda iznosi izuzetno visokih 30,9 odsto).
Treba svakako naglasiti još neke bitne nalaze ovog istraživanja. Naime, iako se procjenjuje da je u 2023. godini ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duvana bila 2.019 tona, što je 11 odsto manje nego u 2022. godini, to je i dalje 13 odsto više u odnosu na 2021. godinu i skoro 23 odsto više u odnosu na 2020. godinu.
Kada je rezani duvan u pitanju, prema udjelu među pušačima, njih 97 odsto se odlučuje za ilegalni rezani duvan.
Pijaca je, pritom, i dalje glavni kanal za kupovinu ilegalnih cigareta, što ne znači da se prodaja više ne odvija putem interneta, odnosno društvenih mreža i platformi za trgovinu robom i uslugama, samo se nakon pandemije kovid-19 fokus prodaje vratio na pijace.
Osim toga, ilegalni rezani duvan konzumenti u najvećoj mjeri nabavljaju preko neregularnih kanala, a najveći dio kupovine otpada na pijacu (oko 50 odsto pušača rezanog duvana), ali i od uličnih prodavaca i poznanika, odnosno prijatelja.
Tokom pomenute edukacije, prisutni su dobili uvid u nove kategorije duvanskih i nikotinskih proizvoda bez sagorijevanja, odnosno e-cigarete, grijane duvanske proizvode i nikotinske vrećice.
Ti proizvodi su, upravo zbog izostanka procesa sagorijevanja prilikom korištenja, prema svjetskim naučnim istraživanjima potencijalno manje štetni od cigareta i mogu biti efikasni za prestanak pušenja, što sve veći broj zemalja koristi kako bi podsticao pušače klasičnih cigareta na te alternativne proizvode.
Treba podsjetiti da je efikasnost i manju štetnost tih proizvoda u prestanku pušenja potvrdilo i istraživanje iza kojeg stoji “Cochrane”. U pitanju je globalna nezavisna mreža istraživača u području zdravlja koja radi na način da stručnjaci – istraživači upoređuju sve svjetske relevantne i recentne studije na određenu zdravstvenu temu i donose nezavisni zaključak koji se objavljuje u “Cochrane” biblioteci, tj. zbirci, odnosno bazi podataka koja pruža visokokvalitetne, nezavisne dokaze koji podržavaju donošenje odluka u zdravstvenoj zaštiti.
Za službenike institucija koje nadziru tržište bila je važna i edukacija na temu razlike između nikotinskih vrećica i snusa, jer se u javnosti često miješaju te dvije kategorije, te se dobija utisak da su obje prisutne na tržištu BiH.
Činjenica je, zapravo, da je snus, odnosno duvanske vrećice za oralnu upotrebu, zabranjen proizvod širom EU, ali i u BiH, te su dostupne samo u Švedskoj.
Nikotinske vrećice su, međutim, sasvim druga kategorija proizvoda – ne sadrže duvan i proizvod su koji se svrstava u proizvode s potencijalom smanjene štetnosti u odnosu na tradicionalne cigarete. Upravo su one primjer proizvoda nove generacije bez sagorijevanja duvana, koji mogu imati važnu ulogu u borbi protiv pušenja, a po mnogima su i vid pomoći, koji djeluje kod smanjenja, ali i potpunog prestanka pušenja.
Na kraju, prisutnima na radionici su predstavljene i javne zdravstvene strategije zemalja koje žele da ubrzaju borbu protiv pušenja. Ključnu ulogu u tome imaju strategije smanjenja štete od duvana, kojim se odrasli pušači koji na drugi način ne mogu prestati pušiti prebacuju upravo na nove proizvode kod kojih nema sagorijevanja, odnosno na grijane duvanske proizvode, e-cigarete i nikotinske vrećice.
Kao primjeri zemalja koje postižu najbolje rezultate su Švedska, koja je jedna od najuspješnijih država u borbi protiv pušenja i koja će ove godine jedina u svijetu postići cilj od manje od pet posto populacije koja puši cigarete, te Velika Britanija i Francuska. I brojne druge zemlje širom svijeta podstiču upotrebu proizvoda bez sagorijevanja kod odraslih pušača, a tu spadaju i Novi Zeland, SAD, Japan.
Da agencije za sprovođenje zakona i dalje rade dobar posao na suzbijanju crnog tržišta duvana i duvanskih proizvoda, dokazuje i recentna akcija UIO BiH u kojoj su oduzeti duvan i cigarete u vrijednosti od 58.000 KM.
Naime, ovlaštene službene osobe UIO iz RC Tuzla u operativnoj akciji “Zmaj II” privremeno su oduzele 7.049 paklica različitih cigareta koje nisu na zakonom propisani način obilježene akciznim markicama UIO, potom 58 kg sitno rezanog duvana bez akciznih markica i vagu za duvan.
Po uputstvima Tužilaštva BiH i Suda BiH, pripadnici UIO identifikovali su osobe koje se bave nedozvoljenim prometom akciznih proizvoda, te locirali objekat koji su ta lica koristila za skladištenje neobilježenih akciznih proizvoda.
Tom prilikom pretresena su vozila, te locirani stambeni i pomoćni objekti, a protiv osumnjičenih će biti pokrenuti odgovarajući postupci pred nadležnim sudom.
UIO BiH je, podsjetimo, i ove godine održao kampanju “Stop švercu”, te pozvao građane da prijave nezakonitu prodaju prvenstveno duvana i duvanskih prerađevina koji nisu obilježeni akciznom markicom UIO BiH. Građani svakog dana u godini, 24 sata dnevno, mogu prijaviti nelegalnu prodaju takve robe na e-mail adresu stop.svercu@uino.gov.ba, na Viber broj 065/355-155 ili anonimno na broj 080020607.
Značaj suzbijanja crnog tržišta
Dodjelom nagrada za najbolji novinski članak ili TV prilog koji se bavi problemom crnog tržišta duvanskih proizvoda u BiH, završena je peta kampanja “Stop švercu”, koju zajednički organizuju Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH i Udruženje ekonomista RS SWOT, a prvu nagradu osvojila je Svjetlana Šurlan iz Bloomberga, čiji je članak na analitičan način posebno istakao važnost suzbijanja crnog tržišta cigareta i doprinio podizanju svijesti javnosti o ovom problemu.
Drugu nagradu dobili su Dejan Tovilović (Capital.ba), Dino Bezdrob (Klix.ba), Kristina Sekerez (ATV) i Enisa Aletić (Nova BH). Njima je nagrade uručio Zoran Tegeltija, direktor UIO BiH, na prijemu u Banjaluci, odakle je poručeno da su mediji važna karika u lancu borbe protiv šverca duvana, te da su rezultati iz godine u godinu sve vidljiviji.
Načelnik Odjeljenja za komunikacije u UIO BiH Ratko Kovačević kazao je da u prilog tome govori i podatak da je prošle godine izdato 57 odsto više akciznih markica nego 2020. godine. Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT, zahvalio je svim medijima na velikoj podršci kampanji “Stop švercu”.
“Dosadašnje kampanje su dale rezultate i kroz pokazatelje se može vidjeti da je crno tržište u padu, ali da je i dalje neprihvatljivo visok udio prodatih cigareta bez akciznih markica”, istakao je Grabovac.
