20. Novembra 2026.

Crijevni mikrobiom kao biološki sat – kako vrijeme obroka utiče na metabolizam

Vreme u koje jedemo utiče na to koliko hranljivih materija organizam uspeva da iskoristi iz hrane, a važnu ulogu u tom procesu imaju bakterije u crevima. Novo istraživanje pokazalo je da crevni mikroorganizmi prepoznaju signale iz hrane i usklađuju apsorpciju hranljivih materija sa vremenom obroka. Taj mehanizam može da pomogne organizmu kada hrane nema dovoljno, ali i da doprinese razvoju gojaznosti kada unosimo previše kalorija.

Način na koji telo prerađuje hranu u velikoj meri zavisi od dnevnih bioloških ritmova, povezanih sa 24-časovnim ciklusom smene svetlosti i tame.

U novom istraživanju objavljenom u naučnom časopisu Cell Host & Microbe, istraživači sa Univerziteta Karnegi Meloni ja otkrili da su mikroorganizmi koji žive u crevima skriveni „merači vremena“ koji upravljaju ovim sistemom.

Crevni mikroorganizmi pretvaraju signale iz hrane u molekule koje ćelije creva koriste kako bi uskladile apsorpciju hranljivih materija sa vremenom unosa hrane. Kod miševa, ovaj mehanizam, kojim upravljaju mikroorganizmi, omogućava maksimalno iskorišćavanje hranljivih materija i podstiče rast, naročito kada je hrane malo.

Međutim, kada su miševi unosili prevelike količine kalorija, isti sistem doprinosio je razvoju gojaznosti.

Cirkadijalni ritmovi

Zbog Zemljine rotacije, sve životinje, uključujući i ljude, doživljavaju ritmične smene dana i noći. Oči i mozak koriste svetlosne signale kako bi uskladili aktivnosti organizma sa promenama u životnoj sredini i dostupnošću hranljivih materija.

Narušavanje te vremenske usklađenosti, na primer usled promene vremenskih zona ili rada u noćnim smenama, povezuje se sa različitim zdravstvenim poremećajima.

Međutim, svetlost nije jedini faktor koji reguliše biološki ritam. U crevima se nalaze bilioni mikroorganizama, koji zajedno čine crevni mikrobiom. Oni imaju važnu ulogu u oblikovanju fizioloških procesa, kao što su metabolizam, imunitet, pa čak i moždana aktivnost.

Bacteroides thetaiotaomicron је врста бактерија која се обично налази у људском цреву

Bacteroides thetaiotaomicron je vrsta bakterija koja se obično nalazi u ljudskom crevu

Zanimljivo je da mikrobiom utiče i na dnevne biološke ritmove organizma domaćina. Istraživači koji su radili novo istraživanje, ranije su pokazali da smanjenje broja crevnih bakterija kod miševa slabi cirkadijalne ritmove u tankom crevu i menja ih u debelom crevu.

Ovi poremećaji mogu da utiču na sposobnost creva da apsorbuju i prerađuju masti i druge lipide, što može da doprinese metaboličkim poremećajima, poput gojaznosti.

Mikroorganizmi kao merači vremena

Ali ako crevni mikroorganizmi nikada nisu izloženi svetlosti, kako onda prate vreme? Novo istraživanje tima biologa ukazuje na to da je odgovor u vremenu unosa hrane.

Otkrili su da crevna mikrobiota može da razgrađuje fitat – sastojak hrane koji se obično nalazi u žitaricama, pasulju, orašastim plodovima i semenkama – i pretvara ga u molekule koji aktiviraju određeni protein u ćelijama creva.

To potom pokreće rad gena uključenih u transport hranljivih materija. Nasuprot tome, tokom gladovanja, smanjenje nivoa fitata dovodi do slabije aktivnosti mikroorganizama i manje apsorpcije hranljivih materija.

Na taj način mikroorganizmi usklađuju apsorpciju u crevima sa uobičajenim vremenom obroka, čime se povećava efikasnost usvajanja hranljivih materija.

Цревни микроорганизми подстичу раст и доприносе метаболичком здрављу када су хранљиве материје ограничене

Crevni mikroorganizmi podstiču rast i doprinose metaboličkom zdravlju kada su hranljive materije ograničene

Naši nalazi ukazuju na to da, poput svetlosti, i hrana pruža signale o dobu dana koje crevni mikroorganizmi prepoznaju i na osnovu kojih određuju kako će organizam funkcionisati.

Neusklađenost sa evolutivnim uslovima

Ljudi su hiljadama godina zajedno evoluirali sa svojom crevnom mikrobiotom, što ukazuje na to da ovaj sistem za regulisanje vremena, kojim upravljaju mikroorganizmi, donosi određene koristi.

Tokom većeg dela ljudske istorije hrane je bilo malo. Istraživači su pošli od pretpostavke da bi ovaj mehanizam, koji zavisi od mikroorganizama, mogao da pomaže ljudima da prežive i rastu u uslovima gladi.

Kako bi proverili tu pretpostavku, miševima su davali ishranu siromašnu hranljivim materijama, a nekima od njih dodavali su uobičajenu crevnu bakteriju ili molekul koji ona proizvodi i koji je povezan sa regulacijom cirkadijalnih ritmova.

Utvrdili su da su mladi miševi koji su bili pothranjeni, a kojima je data ta bakterija ili molekul koji proizvodi, porasli više i bili zdraviji od miševa koji ih nisu dobijali. To ukazuje na to da ovaj mehanizam koji zavisi od mikroorganizama podstiče rast i doprinosi metaboličkom zdravlju kada su hranljive materije ograničene.

Međutim, mnogi ljudi danas imaju stalan pristup velikim količinama kalorija. Umesto nedostatka hranljivih materija, gojaznost je postala jedan od glavnih izazova u ishrani.

Istraživači su utvrdili kod miševa koji unose hranu bogatu kalorijama ovaj mehanizam podstiče prekomerno usvajanje masti u organizmu i pogoršava gojaznost izazvanu ishranom.

Zato isti mehanizam crevnog mikrobioma koji je ljudima nekada pomagao da napreduju može da postane nedostatak kada se nađe u okruženju za koje nije bio evolutivno prilagođen. To je primer evolutivne neusklađenosti.

Podijeli vijest na: