Centralna izborna komisija BiH ponovo je priznala “sporni listić” liste PDP-a za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH iz Republike Srpske.
Naime Ustavni sud Bosne i Hercegovine još ranije djelimično je usvojio apeliciju PDP-a i potvrdio da im je povrijeđeno pravo na slobode izbore, a sve u vezi sa izborom delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Nakon te odluke Ustavnog suda BiH, Sud BiH sve je vratio CIK-u na ponovno odlučivanje.
“Faktički vraćamo se na početak kada je dostavljen materijal Narodne skupštine odnosno njene komisije i smatram da mi sada utvrđujemo rezultate kako smo uvijek utvrđivali”, rekao je Željko Baklar, član CIK-a.
Ova odluka da se “prizna” sporni listić PDP-a izglasana je sa pet glasova za i dva protiv. Protiv su bili Irena Hadžiabdić, predsjednik CIK-a i Vlado Rogić, član CIK-a.
U suštini, sada kada je CIK ponovo priznao “sporni listić”, lista PDP-a i jedna od lista SNSD-a ima isti broj glasova, odnosno 12, a kako će se stvari odvijati dalje, još uvijek je nejasno, odnosno da li će SNSD i na ovu odluku ponovo se žaliti ili će o petom delegatu u Domu naroda odlučivati lutrija.
Po najnovijoj odluci CIK-a lista Milana Radovića na osnovu kojeg je u Dom naroda izabran Želimir Nešković dobila je 16 glasova, lista Ane Ljubojević na osnovu koje je u Dom naroda ušao Nikola Špirić dobila je 13 glasova dok je lista Igora Žunića i Mladena Ilića na osnovu kojih su u Dom naroda izabrani Sredoje Nović i Radovan Kovačević dobila po 14 glasova. Lista Ranke Perić Romić i lista Partije demokratskog progresa po novoj odluci CIK-a imaju po 12 glasova. Ranije CIK je u nekoliko navrata odlučivao da je “sporni listić” važeći, ali Sud BiH po žalbama SNSD-a nije prihvatao takvu odluku.
U suštini, prema nezvaničnim informacijama, sada nakon što je CIK priznao “sporni listić” petog delegata u Domu naroda Parlametnarne skupštine BiH odlučiće žrijebanje, odnosno lutrija. U slučaju da se iz bubnja izvuče lista Ranke Perić Romić delegat Snježana Novaković Bursać ostaće u Domu naroda Parlamentrne skupštine BiH dok će u slučaju da se izvuče lista PDP-a u Dom naroda zasjesti Nenad Vuković iz ove stranke.
“Neću podržati ovu odluku. Glasovaću na isti način kao i ranije u sva četiri slučaja bez obzira ko je bio taj ko se žalio ili kome je kasnije omogućeno da se žali. Predmet ovog spora je li glasački listić važeći ili ne važeći. U svim slučajevma glasao sam da je nevažeći i glasaću i dalje da je nevažeći a sve na temelju iskustva od 20 godina. Što se mene tiče, kada sam vidio listić bilo mi je jasno da se radi o nevažeći listić jer je osoba iskrižala glasački listić”, rekao je Vlado Rogić, član Centralne izborne komisije.
Podsjećanja radi, prilikom biranja delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, lista PDP-a zvanično, po odluci Komisije za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske dobila je 11 glasova, međutim jedan listić bio je sporan. Taj listić od devet članova Komisije za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske proglasio je nevažećim, ali, kasnije, na žalbu PDP-a Centralna izborna komisija BiH odlučila je da se nedvosmisleno može utvrditi za koga je glasano na tom listiću, i taj listić je prihvatila kao validan. U tom slučaju PDP-ova lista za Dom naroda Parlamentrane skupštine BiH imala bi 12 glasova, isto kao i lista SNSD-a i u tom slučaju žrijeb je trebao odlučiti o delegatu u Domu naroda Parlametnrane skupštine BiH.
Ipak, na odlukcu CIK-a žalio se SNSD i Sud BiH, tačnije Apelaciono odjeljenje Suda BiH na kraju je dalo konačnu riječ i reklo da je sporni listić sporan i naložilo CIK-u da preinači svoju odlku, tako da je na kraju mandata delegata u Domu naroda pripao SNSD-ovoj listi koja je imala 12 glasova.
Suština, nove presude Ustavnog suda BiH je u tome da PDP-u kao učesniku u cijelom postupku nije bilo dozvoljno da kao stranka učestvuju pred Sudom BiH.
“Ustavni sud smatra, da sama činjenica da apelant nije mogao učestvovati u postupku u kojem se pobijala odluka kojom je odlučeno (i) o njegovim izbornim pravima, ukazuje da on nije uživao čak ni teorijsku, a kamoli praktičnu zaštitu svog prava na slobodne izbore. Stoga, Ustavni sud smatra da je, u okolnostima konkretnog slučaja, apelantu trebalo omogućiti da učestvuje u postupku pred sudom kao zainteresovano lice. U takvom slučaju i apelant bi morao poštovati stroge rokove koji su određeni relevantnim zakonima, a svako eventualno odugovlačenje izbornog procesa išlo bi na njegovu štetu. Ovo dalje znači da Ustavni sud ne može prihvatiti da je potreba da se osigura efikasnost izbornog procesa, dovoljan razlog da se apelantu onemogući učešće u postupku koji se tiče njegovih izbornih prava, bez ikakvih objektivnih znakova da će apelant taj proces zaista odugovlačiti”, navedeno je u odluci Ustavnog suda BiH.
