Na jeftinije proizvode, pa i osnovne životne namirnice, građani u Bosni i Hercegovini zasigurno će još morati da čekaju jer su cijene osnovne hrane na svjetskom nivou, prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija, naglo porasle u oktobru i sada su najviše za posljednjih godinu i po dana.
Prema podacima ove organizacije, indeks svjetskih cijena prehrambenih proizvoda za oktobar iznosi 127,4 poena, što predstavlja rast u odnosu na septembarskih 124,9 poena.
Kako ističu, rezultat je posljedica rasta indeksa u svim kategorijama, osim mesa, pošto je zabilježeno istovremeno poskupljenje biljnih ulja, šećera, mliječnih proizvoda i žitarica.
Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača Srednje Bosne Travnik, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da se rast cijena na svjetskom nivou, nažalost, već odrazio i na bh. tržište, jer, kako kaže, već duže vrijeme naši trgovci prate svjetske trendove rasta cijena.
“Ulje, brašno i puter su skuplji za od pet do deset odsto u trgovinama nego što su bili prošli vikend, kafa je poskupjela za oko 20 odsto, a uskoro možemo očekivati i nove cijene šećera. Pekari su već najavili nove cijene svojih proizvoda od Nove godine. Ono što je posebno nelogično je činjenica da naši trgovci dižu cijene samom najavom rasta cijena na međunarodnom tržištu, a ne njihovim stvarnim rastom, posebno zato što su te iste proizvode kupili nekad ranije po nižim cijenama”, kaže Arnautović.
Da li je u pitanju lov u mutnom i da li je ovo prilika za ekstrazarade pita se Arnautović i ističe da bi o tome inspekcije trebalo da daju svoje mišljenje.
“Građani znaju da iz dana u dan sve teže žive i da su prepušteni sami sebi, a posebno oni s najnižim primanjima i penzioneri”, zaključuje on za “Nezavisne novine”.
Milenko Stanić, ekonomista, navodi da su cijene hrane otišle neprirodno visoko na domaćem i inostranom tržištu i da posmatrajući kretanja statističkih parametara u zadnje četiri godine, odnosno od 2020. godine do danas, kada je u pitanju rast cijena, proizvodi hrane i bezalkoholnih pića su imali visoke stope rasta.
“Kod nas su cijene značajno više rasle, a rasle su i u okruženju. Sigurno da je to posljedica poremećaja i u globalnim lancima snabdijevanja. Ratovi ne samo da su poremetili proizvodnju hrane u tim važnim zemljama proizvođačima kao što je Ukrajina, već je došlo i do problema dostave hrane. Sigurno da će problem rasta cijena manje osjetiti stanovnici razvijenih zemalja koje imaju veće životne standarde, veće prihode i veće dohotke, a u zemljama kao što je naša imamo problem niskog životnog standarda, niska prosječna primanja i imamo natprosječne troškove rasta cijena”, kaže Stanić za “Nezavisne novine”.
Kako dodaje, neophodne su promjene.
“Jednostavno, visoke cijene hrane znače u pravilu veće prihode i profite proizvođačima, i upravo ti veći prihodi i profiti će privući postojeće proizvođače da povećaju proizvodnju, a i novi će ući u proizvodnju. Povećaće se proizvodnja i tako ćemo doći do stabilizacije i postepenog obaranja cijena. Preduslov je stabilizacija sukoba u međunarodnim okvirima”, objašnjava Stanić i dodaje da na nivou domaće politike i nije bilo politike po tom pitanju jer, prema njegovim riječima, molbe trgovačkim lancima da ograniče cijenu nikad nisu dale rezultate.
