Građani BiH obavezni su da državi svakodnevno plaćaju troškove po raznim osnovama, poput akciza na gorivo, putarina, marže na različite usluge i slično, a država se s druge strane obavezala da će dio novca prikupljenog za te namjene iskoristiti za kapitalne projekte i investicije.
Međutim, i u ovom slučaju BiH pokazuje da je zemlja kontradiktornosti, jer u ovom trenutku gotovo da nema kapitalnog projekta za čiju realizaciju nadležni nisu potpisali ugovor o kreditnom zaduženju, a novac koji uzimaju od građana koriste isključivo da bi te kredite vraćali.
To je potvrdio i Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, koji je kazao “da trenutno na računima, po različitim osnovama, imamo više od 800 miliona KM”, a da se istovremeno država kreditno zadužuje.
Amidžić je pojasnio da su u pitanju sredstva “Elektroprenosa”, RAK-a, te drugi milioni KM namijenjeni za višegodišnje kapitalne projekte, a podsjetio je i da još nije raspoređeno gotovo 250 miliona maraka za izgradnju i sanaciju puteva i auto-puteva koji leže na računima Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Kad smo kod sredstava za izgradnju puteva i auto-puteva, upravo je Amidžić prije nekoliko dana potpisao novo kreditno zaduženje s EBRD-om od “tričavih” 110 miliona evra (oko 220 miliona KM) za izgradnju dionice auto-puta na koridoru 5c u dužini od 15 kilometara.
Razlog što ovi milioni, koje su iz svog džepa platili građani BiH, nisu raspoređeni proističe iz toga što o raspodjeli sredstava ne mogu da se dogovore oni koji su za to odgovorni, a to su vlasti u dva entiteta, te vladajuća koalicija na nivou BiH.
Da stvar bude gora, novac koji čeka na raspodjelu više se ne može ni gledati u navedenom iznosu jer ga svakodnevno “jede” inflacija pa nadležnima ostaje da problem riješe po provjerenom receptu: naplatiti namete od građana pa time plaćati ratu kredita.
“Ovdje se ne može govoriti o nekom normalnom ponašanju. Nevjerovatno je da isti ljudi donose odluku o zaduživanju na svim nivoima i isti ljudi, odnosno iste političke strukture, ne mogu da se dogovore u vezi s raspodjelom prihoda. To je potpuno neozbiljno jer kamate na kredite su ogromne, a novac koji je na računu u isto vrijeme gubi na vrijednosti kako vrijeme prolazi”, poručuje Mira Pekić, zamjenica predsjedavajuće Komisija za finansije i budžet Predstavničkog doma PS BiH.
Prema njenim riječima, potpuno je neozbiljno što, kada su u pitanju sredstva prikupljena od akciza za puteve i auto-puteve, ne postoje izvještaji da li je i koliko prikupljenog novca uopšte utrošeno za te namjene.
“S jedne strane vidimo da iznos prikupljenih sredstava ne prati iznos kilometara koji su napravljeni u BiH, a s druge strane tajna je gdje se ta sredstva troše. Odnosno, svi mi znamo da se to koristi za krpljenje budžetskih rupa, a jedan dio toga se koristi za vraćanje kredita, tako da su ta sredstva potrošena. Prisjetimo se kada su povećane akcize na gorivo, ovaj dio u vezi s auto-putevima, odnosno putevima, tada su stranci to od nas tražili zbog garancija za vraćanje kredita”, ističe Pekićeva.
“Vjerovatno je gospodin Amidžić mislio da će se nešto promijeniti na kratkom roku. Ovo je njihova igranka na dugi rok, a gubitnici su ljudi koji plaćaju akcize i ostale namete”, dodala je ona u razgovoru za “Nezavisne novine”.
Ekonomisti ističu da bi bilo dobro da sve ovo uopšte ne zavisi od političara i da se pomenuti novac raspodjeljuje po automatizmu, što bi omogućilo da se izbjegnu ovakvi problemi.
“Ovo postoji manje-više za svaku državu. Naravno, neko radi efektivnije, a neko manje, ali je činjenica da novac gubi vlastitu vrijednost na nekim računima. Naravno, ovdje trpe i građani i privreda, ali moramo razumjeti da je problem raspodjele uglavnom političke prirode, a ne ekonomske. Zato bi bilo idealno da je što manje novca na računima, već da je iskorišćeno, pogotovo zbog rasta zaduženosti”, poručuje ekonomista Admir Čavalić.
