Prema preliminarnim podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, u prošloj godini rođeno je više beba nego godinu dana ranije, i to za 76.
Naime, prema ovim podacima broj rođene djece u 2023. godini je iznosio 8.457, dok je godinu dana ranije bio 8.381.
Istovremeno, prošle godine u Srpskoj je umrlo 13.570 ljudi, a godinu dana ranije 15.992.
Demograf Aleksandar Čavić u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je bilo moguće očekivati da će doći do blagog povećanja broja rođenih.
“U vrijeme pandemije izazvane virusom korona bio je smanjen broj sklopljenih brakova, ali i broj rođene djece, dok je bio povećan broj umrlih”, kazao je Čavić i istakao da su se nadali da će nakon toga doći do stabilizacije i blagog povećanja broja rođene djece.
“Ove brojke pokazuju da ovo povećanje nije za zadovoljstvo, ali je sigurno za odsustvo nezadovoljstva”, pojasnio je Čavić.
Dodao je da je problem to što je struktura preostalog stanovništva takva da dugoročno ne možemo govoriti o stabilizaciji niskog nataliteta.
Kako je rekao, postoji grupa mjera koje bi uticale na to da mladi proširuju svoje porodice – od onih finansijske prirode pa do obrazovanja.
“Mi moramo u obrazovanju među djecom govoriti koliko je bitno osnivanje porodice u ranijim godinama života”, kazao je Čavić i istakao da je poražavajuća misao koja vlada među mladima da je brak kraj njihovog društvenog života.
I demograf Stevo Pašalić smatra da iako ovi podaci nisu dovoljni – u neku ruku su dobri jer, kako je rekao, bitno je da ne dolazi do pada broja rođenih.
“Nama najviše nedostaje prvorođene djece, čak oko 50 odsto, jer puno mladih studira i pomjeraju granicu koja se odnosi na sklapanje braka i rađanje. Kod nas je danas srednje rađanje sa 29 i po godina. Planiranje porodice je bitna komponenta. Jedno su želje, a drugo mogućnosti. Zapadno tržište nam danas bukvalno otima najproduktivniju radnu snagu. Stabilan i dobro plaćen posao je najbolja demografska mjera”, kazao je Pašalić.
Dodao je da su druga dobra mjera besplatni vrtići. Najmanje efekte u ovoj oblasti donose novčana davanja. I dalje posežemo za tom mjerom, ali nema efekta”, ističe Pašalić.
Prema njegovim riječima, statistika ne uzima u obzir spoljne migracije.
“Njemačka je objavila da je za sedam godina u ovu zapadnu državu iz BiH odselilo 53.800 ljudi, što predstavlja oko 25 odsto ukupnih odlazaka iz BiH. Broj zdravstvenih kartona u Republici Srpskoj nije kriterijum, niti je izvor podataka. Možda stotinu hiljada ljudi radi u Sloveniji i svakog mjeseca dolazi u Republiku Srpsku, odnosno u BiH, ali su oni još naši rezidenti, odnosno stanovnici”, kaže Pašalić, ističući da su i porodice danas difuzne, odnosno rascjepkane, te da se u svemu ovome akcenat mora stavljati na prvorođenu djecu.
