BiH je tokom prošle godine imala jedan od najvećih trgovinskih deficita u Evropi, a manjak u razmjeni robe i usluga dostigao je 15,7 odsto bruto domaćeg proizvoda.
Lošija od Srbije i Hrvatske
Prema podacima Svjetske trgovinske organizacije (STO) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), BiH je zauzela 146. mjesto među 190 analiziranih ekonomija. Time se našla u nezavidnom društvu zemalja poput Haitija, Paragvaja, Fidžija, Uzbekistana, Ruande i Burundija, koje su zabilježile sličan negativan trgovinski bilans.
Poređenje sa zemljama regiona pokazuje da je BiH u nepovoljnijem položaju i od Srbije i Hrvatske, ali u nešto boljem od Sjeverne Makedonije i Crne Gore. Slovenija je, pak, među najuspješnijim zemljama regiona, ali i u Evropi. Ona je zauzela 20. mjesto na svjetskoj listi, sa trgovinskim suficitom od 10,7 odsto bruto društvenog proizvoda.
Izvoz ispod mogućnosti, uvoz iznad potreba
Ekonomista Igor Gavran kaže za “Glas Srpske” da je ovaj negativan trend već prisutan godinama i da problem nije samo u visini deficita, već i u njegovoj strukturi. Kako navodi, domaća privreda velikim dijelom izvozi sirovine, repromaterijale i jeftinije gotove proizvode, dok se uvoze proizvodi veće vrijednosti, uključujući i robu koja bi se dijelom mogla proizvoditi na ovdašnjim prostorima.
Kao jedan od problema Gavran izdvaja nedovoljno korišćenje domaćih proizvodnih kapaciteta. BiH, kako je istakao, uvozi i ambalažu, pojedine prehrambene proizvode i bezalkoholna pića, iako za dio te robe postoje domaće mogućnosti. Ukazuje i na nedovoljno ulaganje kompanija u tehnologiju, razvoj proizvoda, brendiranje i osvajanje novih tržišta, što ograničava njihovu konkurentnost. Dodatni problem, prema riječima ovog ekonomiste, predstavlja i slabljenje industrijske baze, jer gašenje proizvodnje velikih sistema direktno utiče na izvozne kapacitete.
– Imamo dva paralelna problema, izvoz daleko ispod naših mogućnosti i uvoz daleko iznad naših potreba – upozorava Gavran.
Kina u plusu, Moldavija u minusu
Na globalnom nivou, najveći trgovinski suficit zabilježio je Makao, sa viškom od 43,2 odsto BDP-a, dok su među zemljama sa visokim suficitom i Gabon, Bahrein i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Značajne viškove imaju i izvoznici energenata poput Katara i Norveške, a među najbolje rangiranim evropskim državama su Irska i Luksemburg. Kina je prošle godine imala suficit od 5,5 odsto BDP-a, Njemačka 2,7 odsto, a Južna Koreja 2,3 odsto. Kineski suficit u robnoj razmjeni dostigao je rekordnih 1,2 biliona dolara. Na drugoj strani su zemlje sa izraženim deficitom. Moldavija je imala manjak od 30,5 odsto BDP-a, Crna Gora 27,7 odsto.
Nije problem samo u deficitu
Trgovinski deficit, navodi Gavran, sam po sebi ne znači da je neka ekonomija slaba. Na njegovu veličinu utiču struktura privrede, potrošnja, investicije i potrebe domaćeg tržišta.
– Ipak, visok i dugotrajan manjak može ukazivati na snažnu zavisnost od uvoza i nedovoljnu konkurentnost domaće proizvodnje. U slučaju BiH, problem nije samo u tome što zemlja više uvozi nego što izvozi, već i u strukturi te razmjene. Bez jačanja industrije, većeg korišćenja domaćih kapaciteta i proizvodnje robe veće dodate vrijednosti, teško je očekivati da će se trgovinski jaz značajnije smanjiti – poručio je Gavran.
Veliki jaz
- 10,45 milijardi maraka uvoz
- 18,53 milijarde maraka izvoz
BiH je u prvih sedam mjeseci ove godine izvezla robu vrijednu 10,45 milijardi maraka, što je 5,6 odsto više nego u istom periodu lani, ali je istovremeno uvezla čak 18,53 milijarde maraka, odnosno 6,8 odsto više nego godinu ranije. Spoljnotrgovinski robni deficit tako je dostigao 8,07 milijardi, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila svega 56,4 odsto. Pojednostavljeno, na svakih 100 maraka uvezene robe, iz BiH je izvezeno svega 56 maraka.
