Da bi došlo do narednog koraka ka članstvu u EU, potrebno je ispuniti određene formalne korake, sprovesti potrebne reforme i odustati od prijetnji, eskalacija i retorike podjela, rečeno je “Nezavisnim” u EU kancelariji, na naše pitanje šta je potrebno da bi BiH krenula u narednu fazu evropskih integracija, nakon što su odobreni pristupni pregovori prošlog mjeseca.
Kako nam je rekao Ferdinand Kenig, portparol kancelarije EU u BiH, politička kriza u velikoj mjeri otežava dijalog i postizanje kompromisa, za koje je rekao da su nužni za prelazak u narednu, ključnu etapu na evropskom putu.
“Sada kada BiH ima realnu mogućnost napretka na evropskom putu i unapređenje kvaliteta života u ovoj zemlji, bilo bi neodgovorno od političkih lidera da ponovo skliznu u politička sukobljavanja. Zeleno svjetlo za pristupne pregovore dokazalo je da rezultate donosi dijalog, a ne eskalacija. Hoće li akteri ovaj trenutak pretvoriti u političku krizu, njihov je izbor. Jasno smo isticali da očekujemo od aktera da se ponašaju odgovorno i pokažu suzdržanost u narednom periodu”, rekao je on. Dodao je da najbolji način za odmak od međunarodne supervizije “nije pribjegavanje političkim krizama i vođenje političkih pregovora kroz neprihvatljive prijetnje ustavnom poretku BiH, što uključuje prijetnju Republike Srpske o organizaciji vlastitih izbora suprotno odredbama Izbornog zakona BiH”.
“Štaviše, jasno smo isticali da bi prijetnje temeljnim slobodama, poput ograničenja u radu civilnog društva predviđenih Prijedlogom zakona o ‘stranim agentima’, predstavljale razočaravajući korak unazad na evropskom putu”, kazao nam je on.
Podsjetio je da je zeleno svjetlo za početak pregovora o pristupanju uslijedilo nakon što su državne institucije uspjele usvojiti ključne reforme kroz dijalog i pregovore.
Naredni korak bi, prema njemu, trebalo da bude usvajanje pregovaračkog okvira, a prije toga je potrebno ispuniti osam koraka koje je Komisija iznijela u oktobru 2022. godine, a koji, kako je objasnio, uključuju reforme poput usvajanja zakona o sudovima i sveobuhvatnog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu.
“Prije Međuvladine konferencije, koja označava početak pregovora o pristupanju, BiH će morati imenovati glavnog pregovarača. Tu osobu treba izabrati konsenzusom, a ona će predvoditi tim nestranačkih stručnjaka. Pregovori o pristupanju će zahtijevati da zemlja postigne zajedničke unutrašnje stavove i govori jednim glasom”, rekao je on. Dodao je i da će BiH morati uspostaviti svoju pregovaračku strukturu, mandat i okvir za pregovore.
“Moraće donijeti odluke o koordinaciji između izvršnih vlasti, ulozi Parlamentarne skupštine BiH, uključivanju vanjskih stručnjaka, civilnog društva i poslovne zajednice, transparentnosti i komunikacijskoj strategiji. Naredni koraci će zahtijevati angažman i predanost, ali uz političku volju to je sve ostvarivo”, kaže on. Podsjetio je i da je EU otvorila vrata za članstvo i da ostaje posvećena podršci BiH na putu ka EU, uključujući postojeću finansijsku pomoć poput instrumenata pretpristupne pomoći, kao i nove instrumente poput plana rasta, dodavši da domaći politički lideri ne smiju propustiti ovu priliku.
Svjetska banka: Rast je moguć samo ako se sprovedu reforme
Kako bi se smanjile razvojne razlike u odnosu na EU i unaprijedio životni standard, u BiH i cijelom regionu zapadnog Balkana treba nastaviti sprovoditi reforme, kaže se u nedavnom izvještaju o ekonomskom rastu koji je objavila Svjetska banka.
Oni ističu da očekuju povećanje ekonomskog rasta tokom ove godine, a dodatno ubrzanje predviđa se i za 2025, ali pod uslovom da se sprovedu neophodne reforme.
“To podrazumijeva povećanje ulaganja u zelenu ekonomiju u gradovima, čime će oni moći efikasnije doprinijeti sveukupnom ekonomskom razvoju”, navodi se u izvještaju.
