Zaštita građana i njihovih sloboda, razvoj ekonomije, zelena agenda i socijalna inkluzija te promocija evropskih vrijednosti u inostranstvu, četiri su ključna prioriteta u Strateškoj agendi EU do 2024. godine.
Iako EU nije država u klasičnom smislu riječi, kao političko-ekonomski subjekt koji obuhvata 27 zemalja članica sa gotovo pola milijarde stanovništva i bruto domaćim proizvodom od oko 15,5 hiljada milijardi evra, EU, uz SAD i Kinu, predstavlja jedan od najvažnijih međunarodnih faktora u međunarodnim odnosima.
Zbog te činjenice, kao i zbog toga što BiH i sama želi da postane članica EU, važno je biti upoznat sa glavnom strateškom orijenacijom EU. Kao što smo mnogo puta do sada pisali, BiH kroz proces pristupanja ima ugovorni odnos s EU i obavezna je u svoj pravni sistem ugraditi svu pravnu stečevinu EU, a na tom putu EU joj pomaže kroz projekte, instrumente pretpristupne pomoći, tehničku pomoć i na druge načine.
Samo ovlaš pogled na prioritete i vrijednosti koji proističu iz evropske pravne stečevine pokazuje koliko malo toga je BiH uspjela da primijeni u svom sistemu. U dijelu koji se odnosi na zaštitu građana i njihovih sloboda, BiH praktično ovih dana čini značajan korak unazad ponovnim vraćanjem kriminalizacije klevete u Krivični zakonik RS.
Uz neefikasno pravosuđe i nizak nivo osuda za političku korupciju, ovaj korak značajno vraća BiH unazad. Osim toga, neimplementacija odluke “Sejdić i Finci” i grupe presuda u tom “paketu” već odavno BiH stavljaju u nivo zemalja koje u najmanju ruku imaju problematičan odnos prema pitanju ljudskih prava.
Drugi prioritet u agendi EU odnosi se na razvoj ekonomije, posebno kad su nove tehnologije u pitanju. BiH još u velikoj mjeri nije usklađena s ekonomskim propisima EU. BiH ni nakon 20 godina nije uspjela da uvede jedinstveni ekonomski prostor na svojoj teritoriji, a o stotinama hiljada stranica propisa EU u oblasti standarda i ostalih propisa koje tek treba usvojiti, da se i ne govori.
Kada je riječ o socijalnoj inkluziji, koja je takođe dio ovog prioriteta, i evropske institucije i druge međunarodne organizacije godinama upozoravaju da BiH nema dobro razvijen sektor socijalne zaštite. Na primjer, upozorava se da socijalna pomoć nije uvijek targetirana onima kojima je stvarno potrebna, a jedan od osnovnih razloga za to je da i dalje ne postoji socijalna karta. Nepostojanje preciznih kriterijuma za dodjelu socijalne pomoći ostavlja prostor za razvoj klijentelizma, odnosno “kupovine” glasova tako što se novac dodjeljuje ciljnim grupama, a ne uvijek onima kojima je pomoć najviše potrebna.
Kada je u pitanju promocija evropskih vrijednosti u inostranstvu, odnosno spoljna politika, BiH još nije u potpunosti uskladila svoju spoljnu politiku sa EU. primjera radi, BiH je deklarativno usvojila evropske odluke o sankcijama prema Rusiji, ali se ta odluka u praksi ne primjenjuje.
U posljednjem izvještaju o napretku BiH Evropske komisije rečeno je da Predsjedništvo BiH i dalje nema usaglašeno djelovanje kad je spoljna politika u pitanju. Dobra vijest je da je BiH dostigla nivo usklađenosti sa spoljnom politikom EU od 81 odsto, ali, kao što smo već naglasili, problem predstavlja primjena usvojenih mjera i politika.
