Od ukupnog uvoza tokom prošle godine samo iz Hrvatske i Srbije je došlo proizvoda za više od 10 milijardi KM, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH).
Tako je, prema ovim podacima, iz Hrvatske tokom 2025. godine stiglo robe u vrijednosti 5,9 milijardi KM, dok je iz Srbije u istom periodu stiglo robe za 4,17 milijardi KM.
Tokom prošle godine, Bosna i Hercegovina je Hrvatskoj plasirala robe za oko pet milijardi KM, dok je Srbiji za 1,75 milijardi KM.
Kada su u pitanju druge zemlje regiona, BiH je u prošloj godini iz Slovenije uvezla robe za 2,6 milijardi KM, dok je u ovu zemlju plasirala proizvoda za 495,6 miliona KM.
Crnoj Gori smo isporučili proizvoda za 346,9 miliona KM, dok smo mi iz ove zemlje uvezli robe za 206,6 miliona KM.
Iz Albanije smo uvezli robe za 208,1 miliona KM, dok smo tamo izvezli proizvoda za 51,6 miliona KM.
Iz Sjeverne Makedonije smo prošle godine uvezli robe za 231,3 miliona KM, a u istom periodu smo tamo plasirali proizvoda za 99,5 miliona KM.
Ovo znači da je Bosna i Hercegovina, od zemalja regiona, samo sa Crnom Gorom tokom prošle godine imala suficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni, dok je deficit ostvaren sa Hrvatskom, Srbijom, Slovenijom, Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
Ekonomista Igor Gavran kaže da veliki dio uvoza uopšte nije roba porijeklom iz Hrvatske i Srbije.
“Recimo, u 2024. godini se od ukupnog uvoza koji je u BiH stigao iz Hrvatske samo 38% odnosilo na robu porijeklom iz te države, a od ukupnog uvoza iz Srbije oko 74%. Dakle, preko četiri milijarde KM je te godine uvezeno iz trećih zemalja preko ovih susjednih, a vjerovatno je omjer ostao sličan i u 2025. godini. Ako gledamo samo robu porijeklom iz ovih zemalja, Bosna i Hercegovina je u stvari imala suficit s Hrvatskom, a mnogo manji deficit sa Srbijom nego što statistika prema zemlji trgovine, odnosno otpreme robe pokazuje”, objašnjava Gavran.
Prema njegovim riječima, to ne umanjuje činjenicu da se veliki dio ovog uvoza, nezavisno o njegovom porijeklu, odnosi na proizvode koji nam nisu neophodni.
“Oni direktno konkurišu onim proizvodima koje sami proizvodimo ili možemo proizvoditi. To se prije svega odnosi na prehrambene proizvode, ali i mnoge druge. U tim oblastima bismo morali biti konkurentniji i svijest potrošača bi morala biti razvijenija da povećamo prodaju na domaćem tržištu i time zamijenimo barem dio ovoga uvoza. Sa druge strane, veliki dio uvoza se odnosi na naftne derivate i druge proizvode koje sami ne proizvodimo i tu je teško očekivati smanjenje uvoza. Mogli bismo, recimo, pokrenuti Rafineriju nafte u Bosanskom Brodu i tako znatno smanjiti vrijednost uvoza prelaskom na uvoz sirove nafte i domaću preradu, a mogli bismo i razviti domaću logistiku u smislu povećanja udjela direktnog uvoza u BiH umjesto da toliko toga uvozimo preko posrednika iz susjedstva, ali u nekim slučajevima to nije realno, jer jednostavno nemamo vlastitu morsku luku, a mnogi regionalni distributivni centri su izvan BiH”, naglasio je Gavran.
BiH je u prošloj godini imala ukupan uvoz od 31,65 milijardi KM, dok je izvoz iznosio 17,54 milijarde KM.
Nezavisne.com
