U Bosni i Hercegovini je nezaposlena skoro svaka treća punoljetna osoba što, kažu ekonomisti, pokazuje ozbiljne deformacije u ekonomskom i privrednom sistemu. To ne smeta vlastima Srpske da se pohvale.
Tako je predsjednik Srpske Milorad Dodik 28. decembra prošle godine rekao da Srpska nikad nije imala više zaposlenih.
“Broj zaposlenih u Republici Srpskoj nikada nije bio veći. On je danas 290.000”, rekao je Dodik.
Samo dva mjeseca kasnije, 28. februara 2023. Dodik je rekao da Srpska ima oko 270.000 zaposlenih.
Pitanje je gdje je za dva mjeseca nestalo oko 20.000 zaposlenih iz podataka koje je iznio Dodik?
Pitanje je, takođe, znače li te brojke kojima se predsjednik Srpske hvali onima koji su bez posla godinama, onima koji su željni djece koju su ispratili u daleki svijet jer ovdje nisu mogli da nađu zaposlenje ili onima koji baš u ovom trenutku razmišljaju u odlasku? Umiruju li ih ove brojke, pune li im prazne novčanke i frižidere?
Sudeći do odgovorima anketiranih građana, sigurno ne.
Građani kažu da posao traže po godinu ili više, ali da je veoma teško, čak i onima koji su članovi neke stranke. Dok traže stalno zaposlenje, prihvatali su, kažu povremene i privremene poslove.
S druge strane, poslodavci kažu da im, zbog odlaska skoro 400.000 ljudi iz BiH u Evropsku uniju u zadnjih desetak godina, nedostaje radne snage.
“To su razlozi pada ponude radne snage i izvjesno je da ćemo mi i u narednim godinama morati da namirujemo nedostajući dio radne snage iz zemalja Azije i Afrike”, kaže Saša Aćić iz Unije poslodavaca Republike Srpske.
Mladi danas nisu spremni da rade za platu od koje neće moći čak ni pristojno da žive, u društvu koje ne nudi nikakvu sigurnost, kažu građani.
Koliko je stanje porazno sjedoči jedan Dobojlija koji kaže da je njegova penzija koju je zaradio radeći u banci, viša od plate današnjih radnika u banci.
Dio problema nezaposlenosti, smatraju stručnjaci, leži i u neusklađenosti želja mladih sa potrebama privrede, u kojoj više nema fabrika koje zapošljavaju nekoliko hiljada radnika. Mala preduzeća nemaju potrebu za visokoobrazovanim kadrom, kaže ekonomista Milenko Stanić.
“Zbog toga je potrebno praviti velike poslovne sisteme, institute i organizacije koje će angažovati takvu radnu snagu. Sve je to obaveza društva, zajednice, Vlada u BiH”, pojašnjava Stanić.
Dominik Raškaj, portparol portala za zapošljavanje naglašava da u BiH ima previše
pravnika, ekonomista i sličnih zanimanja.
“Tržište je prezasićeno visokoobrazovanim kadrom. Građani svoju djecu ne upisuju na zanimanja koja su tražena i deficitarna. Kantoni FBiH i vlasti u Republici Srpskoj ne rade dovoljno na tome da kominiciraju sa poslodavcima i obrazovnim ustanovama kako bi usmjerili djecu da upisuju zanimanja koja su u ovom periodu najtraženija i najplaćenija”, smatra Raškaj.
Najbolje rješenje jeste da se obezbijedi puna zaposlenost domaćeg stanovništva kroz saradnju poslodavaca i Vlada, odnosno obrazovnih institucija, za šta trenutno ne postoji interes, kaže Stanić.
“Problem je prije svega u poslovnoj zajednici koja ne traži rješenja u smislu podrške i prekvalifikacije radnika. Naravno, društvena zajednica i Vlada moraju u takvim uslovima da preuzmu dio troškova obrazovanja i da se ponuda radne snage prilagodi poslovima, odnosno potrebama privrede”, ističe Stanić.
Odlazak na zapad najkvalitetnije radne snage više nije odliv nego progon radnika, slažu se mnogi. Vjerovatno će taj odliv početi da se smanjuje, ali samo zato jer uskoro odavde više neće imati ko da ode.
Valjda će se onaj koji ode posljednji, kao u onoj čuvenoj rečenici generacija stasalih 90-ih godina prošlog vijeka, bar sjetiti da za sobom isključi svjetlo.
