Predstavljena Mapa ekoloških žarišta u BiH sa 48 lokacija. Veovača kod Vareša i deponija Ada u Čapljini izdvojene su kao prioriteti.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma izdvojilo je 100.000 KM za izradu Mape ekoloških žarišta u Bosni i Hercegovini, koja je danas predstavljena u UN House u Sarajevu. Mapa obuhvata 48 lokacija širom BiH, od kojih se 24 nalaze u Federaciji BiH.
Predstavljanju su prisustvovali predstavnici institucija, lokalnih zajednica, diplomatskog kora, međunarodnih organizacija, stručne i nevladine javnosti, te partnera uključenih u proces. Uvodna obraćanja imali su pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirza Hujić, predstavnica Švedske za međunarodnu razvojnu saradnju Annika Palo, federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder, rezidentni predstavnik UNDP-a u BiH Renaud Meyer i pomoćnik ministra za zaštitu životne sredine u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Duško Solomun.
“Mapa koju danas predstavljamo nije samo popis lokacija i problema. Ona je set alata koji nam omogućava da odredimo prioritete, sagledamo stanje na terenu i planiramo konkretne mjere. Naš cilj je da od identifikacije ekoloških žarišta dođemo do njihove sanacije”, kazala je ministrica Pozder.
Federalno ministarstvo je, u saradnji sa UNDP-om u BiH, kao prioritetne za izradu planova remedijacije i rekultivacije izdvojilo flotacijsko jalovište/jezero Veovača u općini Vareš i deponiju Ada u Čapljini.
“Počinjemo od konkretnih lokacija kako bismo napravili kvalitetne stručne podloge, utvrdili stanje i rizike i definirali mjere. Iskustva iz tog procesa koristit ćemo i za rad na drugim ekološkim žarištima”, istakla je ministrica Pozder.
Federalno ministarstvo već radi na drugim programima na spomenutim lokacijama, za sanaciju i zatvaranje deponije Ada u Čapljini osigurano je 300.000 KM, dok je za područje Vareša izdvojeno oko 76.000 KM za rad multidisciplinarnog tima koji provodi različite analize, uključujući analize tla i hrane, kako bi se utvrdilo stvarno stanje okoliša i mogući rizici.
Prema riječima ministrice Pozder, Mapa je tek početak procesa, a njen smisao je da podatke pretvori u konkretne projekte i mjere. Iz Federalnog ministarstva navode da je stanje u okolišu narušavano decenijama, te da ne treba zanemariti odgovornost i onih koji su u tom procesu imali koristi, tako da sanacija ekoloških žarišta ne može biti posao samo jednog ministarstva ili jednog nivoa vlasti, nego i upravitelja lokacija.
“Za rješavanje ovih problema potrebni su federalne i kantonalne institucije, lokalne zajednice, stručna i nevladina javnost, upravitelji lokacija i međunarodni partneri. Naša odgovornost je da pokrenemo proces, okupimo relevantne aktere i tražimo realne modele finansiranja i provedbe”, poručila je ministrica Pozder.
Krajnji cilj je stvaranje sigurnijih i zdravijih uslova za život ljudi na područjima opterećenim dugotrajnim okolišnim problemima.
“Važno je da dođemo do trenutka kada ćemo moći reći da smo problem istražili, razumjeli i sanirali i da ljudi mogu živjeti u sigurnijem i zdravijem okolišu. To je suština ovog procesa”, naglasila je ministrica Pozder.
Federalna ministrica je zahvalila Vladi Švedske i Vladi Švicarske na finansijskoj podršci, UNDP-u u BiH na partnerstvu i realizaciji procesa, kao i institucijama, lokalnim zajednicama, stručnjacima i upraviteljima lokacija koji su doprinijeli izradi Mape.
“Vrijednost Mape neće se mjeriti samo brojem označenih lokacija, već našom sposobnošću da te podatke pretvorimo u konkretne projekte i da neke od tih lokacija jednog dana više ne budu ekološka žarišta, nego uspješno sanirana područja”, zaključila je ministrica Pozder.
